DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Zaključak.


U glavnom je odgovoreno na uvodno postavljeno pitanje.


Količine otpadaka, što smo ih izračunali, mogu biti općenito i same po
sebi od interesa. One postaju međutim važnije u usporedbi među sobom i u
usporedbi sa količinama otpadaka kod isijecanja oštrobridnih greda.


U vezi sa količinama otpadaka kod isijecanja greda moraju se riješavati
i neka druga važnija pitanja . Kako ta pitanja ne spadaju u okvir ovog
razmatranja, nabacit ću ih ovdje samo površno i djelomično. Detaljno njihovo
obrađivanje pridržajem si za drugu zgodu.


Evo nekoliko tih pitanja.
Imade li podjela u t. zv. „Scharfkantig", „Baumkantig" i
„Waldkantig" , kako je uobičajena u mnogim uzancama, teoretski
opravdanu bazu?
Nadalje, ako li se grede upotrebljuju u građevne, konstruktivne, nosače
svrhe, zar je onda najbolje oštro isijecanje greda, u slučaju, kada su trupci
punodrvni, i u slučaju, kada su malodrvni? Zar su grede, koje su transverzalno
i longitudinalno posvema punodrvne zbilja i . aj ekonomični j e? Zar je
najbolje isijecati iz trupaca upravo takove grede? Zar je kod njihovog isijecanja,
srazmjerno, otpadak u minimumu, a tehnička uporabivost u maksimumu?
Zar su longitudinalno i transverzalno punodrvni profili baš ekonomičn i
profili?


SI. 27.


Evo, na pr. trupci, koji su punodrvni. Zar je iz njih najekonomičnije
isijecati baš oštrobridne grede? Znamo, kada grede imadu da posluže u
građevne svrhe više manje kao stupovi, da je onda direktno luksus, direktno
gubitak na materijalu, ako se oblovina uopće išta longitudinalno obrađuje.
Oblovina kod ovake uporabe služi isto, kao što je služila stablu u samoj
prirodi, osobito ako su stupovi upeti na svome donjem kraju. Kod ovake
je upotrebe longitudinalna malodrvnos t do izvjesnog stepena upravo
dobro došla!


Isto je i kod konzolnih nosača. Ako li se išta ima da obrađuje, izgleda,
da bi kod potonjih najekonomičnija obradba bila na način opisan pod II. A.
ovoga razmatranja.


Upotrebljuju li se grede kao slobodni nosači, poduprti s dva kraja, znamo,
da bi onda općenito ti nosači najekonomičnije longitudinalno morali izgledati
nekako, kako je skicirano u si. 27. tako, da bude općenito popr. ploha u
sredini plohe maksimalna.


457