DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1929 str. 53     <-- 53 -->        PDF

1. šumarski inženjerski asitent,
2. šumarski inženjer (I. kat. Vili. grupe),
3. šumarski nadinženjer (1. kat. VII. grupe),
4. šumarski savjetnik (1. kat. VI. grupe),
5. šumarski nadsavjetnik (I. kat. V. grupe),
6. oblasni šumarski direktor (50% u IV. i 50% u III. grupi I. kategorije).
Nazivi šumarski povjerenik i natpovjerenik neka se posve ukinu.
Ujedno naglašujem, da Veliki župan pojedine oblasti stoji po zakonu o opšioj
upravi na čelu oblasti, te vrši nadzor nad radom svih njemu dodijeljenih nadleštava.
Dosljedno tome daje on po svojem šumarskom referentu medu inim mnijenje o potrebnom
broju šumarskog osoblja, te vodi brigu o moralnom i političkom ponašanju
kao i o vršenju dužnosti toga činovništva. Tako je jedino Veliki župan nadležan, da
vodi personalnu politiku svojeg šumarskog osoblja (t. j . o potrebnom brojt\, premještenju,
imenovanju i promaknuću istog osoblja) i nije ispravno, kad Veliki župan dobiva
više puta od svojeg podređenog sreskog poglavara ili od kr. Direkcije šuma obavijest
a premještenju pojedinog šumara srezu ili oblasti, dočim on sam nezna prvi za izmjenu
svojeg personala, pa mu je tek naknadno priopćuju njegove podređene vlasti ili kr.
Direkcija šuma.


Imao bi se stoga svakako ukinuti običaj, da se o pojedinom premještenju, imenovanju
i promaknuću obavješćuju kr. Direkcije šuma, koje s time nemaju ništa saveznoga,
već bi to trebalo saopštavati Velikom županu, kamo dotični šumarski činovnik
pripada. Isto tako ne bi smjelo biti, da se predloži Velikih župana, u koliko su personalne
prirode, jednostavno rješavaju ad acta.


Kako je zakonom o opštoj upravi jedino Veliki župan nadležan davati izvješća i
mnijenja o razvitku šumarstva i šumarske službe u njegovoj oblasti, tako jedino on
treba da zna i o kretanju šumarskog osoblja, koliko se to tiče njegove oblasti, pa se
jedino od njega imaju tražiti mišljenja o njegovom šumarskom osoblju, t. j. o potrebnom
broju toga osoblja, o eventualnom imenovanju, premještenju i promaknuću. Ne valja
pak, da se ta mišljenja potražuju nenadležno od kr. Direkcije šuma, koje sa šumarskim
osobljem političke uprave nemaju ništa zajedničkoga, dok se predloži Velikog župana
u opće ne uvažuju.


Ako se bude postupalo po ovom predlogu, onda se neće događati, da se kod pojedinih
oblasti i srezova namješta i prekobrojno osoblje, a tamo gdje je šumarsko
osoblje i te kako potrebno, ostaju mjesta nepopunena, radi čega mnogo trpi redovito
odvijanje šumarske službe.


LITERATURA


Prof. dr. Gj. Nenadić: Uređivanje šuma. Zagreb 1929. — Upravo je izašla iz
štampe knjiga pod gornjim naslovom. Davno se već osjećala potreba ove knjige, kako
odi strane praktičkih šumara, tako još više od strane slušača šumarstva. Neka nam bude
dozvoljeno, da iz predgovora satne knjige citiramo autora:


»Kad bi se iz osnovnog kapitala šumske produkcije -- šumskog zemljišta, —
koje se računa na jednu trećinu površine cijele naše države, izvtikla najmanja zemljišna
renta, koja se, recimo, dobiva u Njemačkoj po načelima valjano uređenog šumskog
gospodarstva, to bi se blagostanje naroda našega najmanje podvostručilo. Sigurno
je, da bi u tom slučaju za uvijek nestalo t. zv. pasivnih krajeva, koji na
prostranim površinama obiluju apsolutnim šum. zemljištem. Potonje je danas nažalost


417




ŠUMARSKI LIST 9-10/1929 str. 54     <-- 54 -->        PDF

golo ili obraslo bezvrijednom šikarom. Kad bi se na prostranom zemljištu šikara vodilo
valjano uređeno šum. gospodarstvo, sigurno je, da bi bujne šume svojim obilnim prihodom
ne samo pokrivale sve materijalne potrebe okolišnog pučanstva, nego bi
odbacivale i znatan suvišak za kulturne potrebe naroda. Kulturnom napretku naroda
doprinose šume danas najveći dio, pa nema sumnje, da bi valjano uređeno šum. gospodarstvo
bilo snažan temelj kulture i civilizacije naroda u budućnosti«.


»Šume su važna narodna imovina, koja se neokrnjena mora sačuvati za sva
vremena, a samo kamate te glavnice — prirast šuma — smije uživati sadanja
generacija«.


»Metode, koje određuju veličinu tog prihoda, ne možemo s uspjehom provoditi
u praksi, ako ne poznajemo teoretske zasade nauke o uređivanju šuma«.


»Prekomjerna sječa šuma u sadašnje doba opravdava prijeku potrebu knjige
Uređivanj e šuma . Načela valjano uređenog šumskog gospodarstva počela su se
malo cijeniti i shvaćati. Sječa šuma ne ide uporedo s njihovim pomlađivanjem, kako
to mora biti u uređenom šum. gospodarstvu. Nerna sumnje, da se i zbog nedostatka
znanja o principima valjano uređenog šum. gospodarstva vrše u nas prekomjerne
sječe i postepeno stvaraju prostrane površine goljeti i šikara, koje smo´ zlo od preda
svojih i suviše mnogo naslijedili. Ne može biti govora o valjanom šum. gospodarstvu,
ako se ne poštuju i ne uvažuju osnovni principi nauke o uređivanju šuma, a ti određuju:
da se cilj gospodarstva mora unaprijed propisati gospodarskom osnovom, da se
prihod iz šume od što veće vrijednosti mora t r a j u o d o b i v a t i i da se uživanje toga
prihoda dovede u sklad s prirastom šume u odgovarajućoj količini za sječu zrelih
stabala«.


Knjiga sistematski obraduje čitavo područje nauke o uređivanju šuma. Douašamo
ovdje kratak pregled sadržaja, prepuštajući detaljniji prikaz i razmatranje pozvanijem
peru.


Uvod : Pojam i zadaća uređivanja šuma. Razdioba nauke o uređivanju šuma.
Opći ili teorijski dio: I. Opći temelji šum. gospodarstva. II. Prirast:
Vrste prirasta. Razvitak prirasta mase na stablu, na sastojim. Tablice prirasta i prihoda.
Postotak prirasta. Ili.: Trajno osiguranje prihoda šume. IV.: Prihodi šume.
V.: Zemljište kao glavni temelj proizvodnje drva. VI. Ophodnja i sjeena dob sastojine:


1. fizička ophodnja, 2. tehnička ophodnja, 3. ophodnja drvne mase, 4. ophodnja najveće
šum. rente, 5. financijska ophodnja i izbor ophodnje u praksi. VII. Normalna ili idealna
šuma: normalan prirast, normalna količina dobnih razreda, normalna veličina dobnih
razreda, normalna postepenost dobnih razreda, normalna drvna zaliha, normalan etat.
Prirodna ili zbiljna šuma. Razni periodi vremena u uređivanju šuma.
Praktički ili posebni dio.


A. Predradnje za sastav gosp. osnova. Geometrijske predradnje: razdjeljenje
šuma, odjeli, sjekoredi, odsjeci, šumske karte. Taksatorske predradnje: opisivanje staništa,
sastojina i opći opis šume.
B. Metodi određivanja etata: I. Razdjeljenje šume na godišnje sječinc. II. Razdjeljenje
mase i prirasta na godine ophodnje. III. Razdjeljenje šume na periode ophodnje:
Hartigov, Hufnagelov i Colt in metod. Kombinovano rašestarenje. Sud o šestarskim
metodima. IV. Metod razmjera dobnih razreda. V. Normalno zališni metodi:
Austrijska kam. taksa, Huberov, Karlov, Heyerov, Hundeshagenov, Breymannov i Tomićev
metod. Sud o normalno zališnim metodima. VI. Kontrolni metodi. VII. Pričuve
ili rezerve.
C. Glavni poslovi oko uređivanja šuma.
D. Nadopuna i revizija gospodarskih osnova.
418