DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1929 str. 51     <-- 51 -->        PDF

starstvo šuma i rudnika ta zabrana sječe šuma dignuta, jer da su šume po zemljoradnicima
kupljene u smislu pravilnika za fakultativni otkup, pa su stoga te šume svojina
malih, a ne velikih šumoposjednika. !


II. Kod nekih zemljišnih zajednica, naročito kod siromašnijih, preotela je maha
»dioba šuma« u smislu ustanova § 41. zakona od 25. IV. 1894. o. uređenju zemljišnih zajednica.
Kod gospodarstveno jačih i razboritijih zemljišnih zajednica prevladava pak
želja, da svoju šumu pomno uzgajaju i čuvaju, te da svoj šumski posjed još i povećaju
kupom šuma od većih privatnih šumoposjednika, što je i vrlo hvalevrijedno.
U slučajevima, kad iz opravdanih razloga dolazi do »diobe šuma« individualno
medu pojedine ovlaštenike, zbiva se često, da pojedini ovlaštenici — naročito ekonomski
slabiji — iskorišćuju i unovčuju svu drvnu zalihu. Kako oni to čine redovito svi u isti
mah, to i ovo iskorištavanje baca lošu sliku na javnu upravu, kao da vlasti to trpe. Vlastima
je doduše poznato, da se to čini jedino iz nužde (bijede) kraj vladajuće ekonomske
i financijalne krize, ali se ipak tu mora nešto učiniti. Pa pošto nema još nikakovih
zakonskih propisa niti naređenja, kako bi se ovoj prekomjernoj sječi stalo na kraj, imalo
bi se svakako ili nadopunom´ u novom zakonu o šumama ili pak posebnom kakovom naredbom
odlučiti, da se prekomjerno iskorištavanje šuma, koje se vrši povodom Pravilnika
o fakultativnom otkupu agrarnih objekata od 16. X. 1925. i povodom diobe šuma
prema ustanovi § 41. zakona o uređenju z. z., nema smatrati haračenjem šuma, već
silom prilika, prema kojima su ekonomski slabi zemljoradnici prisiljeni, da nadu vrelo
prihoda zaradom, t. j . izradbom i izvozom drvne zalihe iz šuma bilo kupljenih putem
fakultativnog otkupa bilo dobivenih diobom.


Nema dvojbe, da bi se tim načinom olakšalo stanje ekonomski i financijalno slabim
zemljoradnicima. Obzirom na javnu upravu potrebno bi bilo, da se za takav način
iskorištavanja šuma prema napred navedenom nešto učini — bilo nadopunom u novom
zakonu o šumama bilo općom kakovom ministarskom naredbom — za slučaj naravskl,
da se taj način iskorištavanja vrši na relativnom šumskom tlu.


BUDŽET POLITIČKOG ŠUMARSTVA.


Oosp. oblasni šum. referent u Zagrebu poslao je dne 5. III. 1929. gosp. Ministru


šuma i rudnika u gornjem; predmetu jedan podnesak, koji u glavnom glasi ovako:


Prema budžetu Ministarstva šuma i rudnika za 1929/30. godinu (Razdeo XVI.


partij a 1, pozicija 1, osnovne i položajne plate činovnika, pozicija 2, osnovne i po


ložajne plate zvaničnika, pozicija 4, redovna stanarina, pozicija 5, dnevničari i kon


traktualni službenici, pozicija 6, prinos bolesničke kase i osiguranje dnavničara, pripad


nost na deputatnom drvu i zemljištu šumarskog osoblja, partij a 2. unapređenja i


periodske povišice, partij a 4, dodaci na skupoću, lični i porodični činovnika i zva


ničnika, partij a 8, putnih i selitbenih troškova, partij a 9, kancelarijski i manipu


lativni troškovi) šalju se svi ovi budžetom! osigurani krediti nenadležno blagajnici kr.


Direkcije šuma u Zagrebu.


Predlažem, da se svi napred navedeni i odobreni krediti, koli za lične prinad


ležnosti toli i za materijalne rashode, stave na raspolaganje izravno Blagajnici Velikog


župana pojedine oblasti, kamo po svojoj naravi i spadaju, a ne Blagajnici kr. Direkcije


šuma u Zagrebu. .1er zakonom o opštoj upravi od 26. aprila 1922. tačno je normiran


djelokrug Velikih župana, pa djelokrug pojedinih oblasti i srezova, koji nemaju ništa


zajedničkog sa kr. Direkcijama šuma, a nema niti nikakovih zakonskih propisa, na te


melju kojih bi se krediti za političku šumarsku upravu imali otpremati kr. Direkcijama


šuma.


Novčani iznosi u Blagajnici Velikog županal Zagrebačke oblasti daleko nadmašuju


promet Blagajnice kr. Direkcije šuma. Isto to važi za uredovne blagajničke prostorije i


vrsti raznih blagajna. Pa i sigurnost pohranjenog novca kod Blagajne Velikog župana


415