DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1929 str. 49     <-- 49 -->        PDF

priznaje ni toga naslova, uputno bi bilo, da se za oblasne šumarske referente usvoji
naslov »Oblasni šumarski direktor«.


U slučaju, da Vaše Gospodstvo po mišljenju i predlogu svojih savjetnika ne bi
izvolilo prihvatiti ovaj prema sadašnjim prilikama potpuno obrazloženi predlog za
imenovanje »Oblasnih šumarskih direktora«, tada mi je čast zamoliti Gospodina Ministra,
neka bi odredio, da u buduće pri imenovanju oblasnih šumarskih referenata
personalni referent ministarstva posveti naročitu pažnju tome, da se ne imenuje netko
Oblasnim šumarskim referentom kod oblasti, kod koje već postoji oblasni šumarski
referent, osim ako bi ujedno bilo izdano i riješenje, što ima da bude sa onim »oblasnim
šumarskim referentom«, koji već otprije ima dekret o imenovanju »oblasnim
šumarskim referentom« dotične oblasti. Pogotovo je ovo potrebno onda, ako je
novoimenovani »oblasni šum. referent« kud i kamo mlađi po broju službenih godina
od oblasnog šumarskog referenta, koji već otprije vrši ovu službu kod dotične oblasti.
Na ovaj način izbjeći će se nemilim nesuglasicama medu samim kolegama, u kojim se
nesuglasicama i nehotice jedan o drugom razno izražava pred dotičnim velikim županom,
radi čega mnogo stradava ugled šumarske struke.


Osobito moram naglasiti, da se kod samog ministarstva šuma i rudnika ne posvećuje
nikakova pažnja, pače se pokazuje neko nerazumijevanje prema »političkom
šumarstvu«. Kod ministarstva vodi se samo računa o »Kr. Direkcijama šuma« i o
»Direkcijama imovnih općina«, dok se o »političkoj upravi« ne vodi nikakova računa,


o čemu slijedi poseban moj podnesak na vaše gospodstvo.
Naglašujem, da je djelokrug i položaj Oblasnih šumarskih referenata sličan, pače
i veći od djelokruga i položaja Direktora kr. Direkcija šuma. Jer šumarska politika
države izvršuje se u glavnom po oblasnim šumarskim referentima, a nipošto po kr. Direkcijama
šuma. Kr Direkcije šuma brinu se jedino za državn e šume, dakle za privatnu
svojinu države, a samo je uredovanje kod njih vrlo jednolično. Oblasni; šumarski
referenti naprotiv izvršuju s jedne strane pravu šumarsku politiku države po zakonu
od 26. aprila 1922. o opštoj upravi, po zakonu od 26. aprila 1922. o oblasnoj i sreskoj
samoupravi, te po raznim drugim zakonima o šumama i lovu, dok s druge strane vode
stručnu upravu i gospodarstvo nad šumama zemljišnih zajednica kao i državni nadzor
nad svim šumama raznih vrsti i kategorija privatnih šumovlasnika, tako da se uredovanje
ovblasnih šumarskih referenata proteže na kud i kamo veće šumske površine i
raznoličnije šumsko gospodarstvo. Osim toga je to uredovanje skopčano sa kud i kamo
većom odgovornošću.


Primjera radi navadam, da šumska površina kr. Direkcije šuma u Zagrebu, koja
je po svojoj veličini druga po broju (najveća je kr. Direkcija šuma u Sarajevu) iznosi
cirn 132.250 ha sa 18. šum. uprava i dvije »režije«. Naprotiv šumska površina Zagrebačke
oblasti, koja se po veličini ne broji medu prve, iznosi 282.833 ha, također sa 18
sreskih šum. uprava, tri gradske šum. uprave i velikim brojem šumarija većih privatnih
šumoposjednika, nad kojima vrši nadzor glede šumske administracije i gospodarstva
oblasni šumarski referent Zagrebačke oblasti. Od iskazane šumske površine
Zagrebačke oblasti sa ukupno 282.833 ha otpada po vrsti vlasništva: na privatne šume


151.404 ha ili 54%, na komunalne 112.988) ha ili 40%, a na državne 18.441 ha ili 6%.
Poznata je činjenica, da se svi ostali referenti oblasnih velikih župana nalaze u
položaju činovnika I. ´kategorije III. grupe, pa se stoga već obzirom na onaj prvenstveni
položaj, što ga zauzima šumarstvo na polju .privrede, samo od sebe preporuča, da
oblasni šumarski referenti zauzmu isti činovnički položaj, kao i ostali (pravni i stručni)
referenti. To zahtijeva i zaštita šumarske časti vis a vis drugih struka, pa je potrebno,
da ne dolaze prigovori Glavne Kontrole, da zakon ne poznaje oblasnih šumarskih referenata
dotično oblasnih šumarskih direktora, koji imaju pravo, da sa 50%
budu uvršteni u, I. kategoriju III. grupu, a sa 50% u I. kat. IV. grupu.


415