DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1929 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Gg. čitaoce još podsjećam na neke podatke o trgovini s bukovinom u knjizi g. Dra Marinović a pod naslovom »Izvještaji Konsulata Kraljevine S. H. S.« Na sam članak g. Franciškovića o »Problemu rentabilnosti gospodarstva u šumama visokoga krša«1 primjećujem, da je taj problem rentabilnosti po tvrđenju g. Franciškovića odavna riješen u prilog jeli. Dakle problema nema. Po mojem mišljenju postoji taj problem, ali ga nisam znanstveno obradio i svoje tvrđenje originalnim podatcima dokumentovao, već sam smatrao za svoju dužnost, da i naučne i praktične krugove upozorim na ono, što na terenu opazim. Zato je uporedba sa mozaikom suvišna. Prema tomu jasno je i to, da se ta moja praktična napomena bez dužega znanstvenoga rada ne može meritorno rješavati. Ne stoji, da podlogu za proučavanje rentabilnosti šumskoga gospodarstva čini u prvom redu šumska taksa, već ju čini tržna cijena. Pitanje g. F., kako šume, u kojima se gospodari liberalno i ekstenzivno, mogu da posluže kao baza za proučavanje rentabilnosti jedne vrsti drva nad drugom, također je izlišno — sve pored toga, što način gospodarenja u šumama nema upravo nikakova upliva na veću ili manju upotrebivost izvjesne vrsti drva kao takove i na njezinu tržnu cijenu. Ako i nisu krajiške šume objekt idealan za rješavanje ovakovoga problema, ne mogu to biti ni šume Thurn-Taksisa, iz kojih je bukva već odavna istisnuta daleko preko utvrđenog naučnoga omjera. Isključivo konkretni ili specijalni šumsko-gospodarski odnosi nemaju upliva na veću ili manju rentabilnost izvjesne vrsti drva, već na izvan-lokalnu vrijednost šumskih produkata upliviše tržište. Što se tiče utjecaja savremenih tržnih prilika na rentabilnost jedne vrsti drveća, slažem se sa g. F., da opće današnje privredno stanje nije posve normalno. Ali nije ono normalno ni u Americi,2 a u Evropi ne će normalno stanje skoro nastupiti. Ponavljam, da je suština po meni pokrenutoga pitanja u tomu, da je upotrebivost bukve danas znatno veća, nego je bila ranije, te da cijene njezinoj upotrebi odgovaraju, da te cijene zavise više o- stvarnoj konkurenciji nego o abnormalnim privrednim prilikama i da su konačno produkcioni troškovi svuda i u svemu poslije velikoga rata, pa i kod nas, apsolutno — i, izgleda, trajno — porasli, jer se organizovani poslijeratni radnici i vozači ne zadovoljavaju više sa predratnom naplatom svojega rada. Ne može se dakle tvrditi, da je današnja proporcija između tržne cijene i troškova proizvodnje abnormalna. Izgleda, da je bila abnormalna poduzetnička dobit. Pošto je dakle po mišljenju g. F. opće ekonomske stanje nezdravo, ne treba se na današnje tržne cijene uopće obazirati, a prema tomu trebalo bi suspendirati svaki rad oko uređivanja i procjene svake konservativne ekonomije, kao> što je šumarstvo. Ako ćemo tako, onda nije posve sigurno ono, što mi danas investiramo u šum. gospodarstvo, jer danas ne znamo, hoće li naše šume za ,X decenija imati kakovu veću gospodarsku važnost. Konačno cijena je bukovini posljedica njezine upotrebivosti i ponude. 1 »Šum. List« g. 1929. br. 6. i 7. Pag. 252—259. 2 Dr. F. Milobar : »Zlatna i quasi-zlatna valuta«. Mjesečnik pravničkoga društva g. 1925. ´ i ´ 408 |