DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1929 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Ing. A. PERUŠIĆ, OGULIN:


O RENTABILNOSTI BUKVE


(DU BON RENDEMENT DU HETRE)


P
P
reporučio sam naročito mladim drugovima, koji ex cathedra
nisu ništa dobra slušali o bukvi, da je posve ne uništavaju, jer
ona zbog svoje sve veće upotrebivosti nije danas više tako bezvrijedno
drvo i jer joj je produkcija po rali nešto veća, nego što
se to smatra. Rekao sam, da je današnja tehnička upotrebivost bukve
i prema tomu postotak iskorišćenja znatno veći, jer se penje do 50%.
Prema tomu i cijena je bukovini znatno porasla, a danas još ne vidimo
padanja njezine tehničke upotrebivosti.


Za krajiške Kapelske šume naveo sam neke skrižaljke drvnih
masa, sastavljene po državnim šumarskim organima i po Kernu. Ispravnost
toga rada naših stručnjaka, koji se nisu mogli zadovoljavati aplikacijom
njemačkih prihodno-prirasnih skrižaljki, već su istraživali naše
produkcione sastojinske odnose — nije do danas nitko oborio. Zato sam
se s njima >i poslužio uzimajući bukvu u zaštitu.


Po tim je skrižaljkama produkcija bukovine u našim kapelskim
šumama veća od one po njemačkim tabelama, dakle je omjer produkcije
bukve prema jeli kod nas — po našim originalnim podatcima za šume
visokoga krša — veći od onoga po njemačkim tabelama.


S ovim se mojim praktičnim savjetom nije mogao složiti g. ing.
Franciškovi ć iz Delnica, već je drugim riječima ustvrdio, da je
potpuno iluzorno i neosnovano gledati na bukvu u njezinom odnosu
spram jele drugačije, nego što se gledalo pred nekoliko decenija, da
današnje gospodarenje s bukvom potpuno zadovoljava i da bukvi ne
treba posvećivati nikakvu veću pažnju do one, koja joj se posvećivala
pred nekoliko decenija, kad ona nije imala gotovo nikakve vrijednosti.


G. F. to obrazlaže navodima, da onaj, tko protivno tvrdi, ruši
naučno utvrđena pravila, po kojima se bukva kao najnerentabilnija vrst
drva mora posve istisnuti iz gospodarstva odnosno koncedirati joj u
smjesi najviše .% zastupanja, nadalje da se moje protivno tvrđenje osniva
na opažanju i da današnje cijene drvetu odnosno vrlo opsežna tehnička
upotrebivost bukve ne daje nikakovog stalnog uporišta za njezinu rentabilnost.
Po mišljenju g. F., koje potječe iz onoga vremena, kad je bukva
stvarno imala u šumi neznatnu vrijednost zbog njezine vrlo ograničene
upotrebe (a potječe donekle i iz lokalnoga gledanja na predmet), ima se
bukva potiskivati i držati najviše na onoj granici, što su ju »Bodenreinertregleri
« odavna — više iz uzgojnih razloga — bukvi odredili, a
koji su bukvu (na pr. kod Thurn-Taksisa u Gorskom Kotaru) istisli gotovo
posve, tako da su s tim navodno po g. F. ugrozili pomlađenje jele.


Ja sam zadovoljan, što se u mojem službenom području posvećuje
bukvi veća pažnja, nego što je to ranije bilo i što je moja preporuka
našla odziva i u širim stručnim krugovima ovoga kraškoga kraja.


407