DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 8 <-- 8 --> PDF |
vrlo rijetko, no da često pridolazi na Fr. pubescens i Fr. americana . Međutim kod nas pridolazi bijela imela pouzdano na običnom jasenu i to vrl o često , te smo je posvuda našli gotovo u svim šumama Podravine i Posavine. (Slika 3.) h) Š 1 j i v e i trešnje. Na običnim šljivama (Prunus domestica) nije prof. Tub e uf nikada našao bijelu imelu, a ima priposlan samo jedan pouzdan primjerak, premda su navodi o pridolasku imele na ´šljivama vrlo česti. Isto se vrlo rijetko nađe bijela imela na običnim trešnjama (Prunus avium). Ostale vrste rodova Prunus i Amygdalus napada bijela imela nešto češće. i) Ja b u k e. Jabuke nose vrlo često grmove bijele imele, gotovo najčešće od svih bjelogoričnih vrsta drveća. j) Kruške . Na kruškama pridolazi bijela imela rijetko. k) O r a h. Javljano je sa više strana, da i na običnom orahu (Juglans regia) pridolazi bijela imela, no nisu poslani primjerci, pa radi toga ta saopćenja nisu pouzdana. Pouzdano je ali, da bijela imela pridolazi na vrstama Juglans nigra i Juglans cinerea. 1) P 1 a t a n e. Platane su također spominjane medu nosiocima imele, no ti podaci nisu pouzdani, jer nisu priposlani primjerci. m) I) u d o vi i u 1 j i k e. Nisu poznati primjerci bijele imele sa ovih vrsta drveća. n) Divlj i kesten . Na divljim kestenima javlja se bijela imela, no više na vrsti Aesculus Pavia, nego na vrsti Aesculus hippocastanum. o) S v i b i dren . Nije pouzdano, da bijela imela pridolazi na ovim vrstama. p) Ostale vrste 1 i s t a č a. Na ostalim vrstama lisnatog drveća — kao na brezama, javorima, lipama, vrbama, topolama (na jablanu ne pridolazi valjda radi posebnog uzrasta grana), bagremu, kopfiviću, lijeski, glogu, i sorbus vrstama — pridolazi bijela imela dosta često. r) Ž u t a i m c 1 a. Bijela imela parazitira češće na žutoj imeli, kao što smo to već napred u ovom članku naveli. s) B i j e 1 a i m e 1 a. i na istovrsnim grmovima javlja se bijela imela kao parazit. t) Č e t i n j a v o drveće. Na četinjavom drveću ne raste bjelogorična imela. Ad 13) Jelova bijela i m e 1 a. Jelova bijela imela raste u prirodi u glavnom na običnoj jeli (Abies pectinata), ali pridolazi u Grčkoj i na grčkoj jeli (Abies cefalonica), te na Kavkazu na kavkaskoj jeli (Abies Nordmanniana) i u Maloj Aziji na Abies cilicica. Ad C) B o r o v a bijela imela. Borova bijela imela raste na napred pomenutim vrstama borova (str. 1.), a prelazi, prem vrlo rijetko, i na smreke. Na našem arišu, na borovicama, tisi i na svim čempres vrstama ne pridolazi bijela imela u prirodi. 32Q |