DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 21     <-- 21 -->        PDF

4. etaža: Zeleni: asperula 3—4, rubus 2, heracleum *, aspidium
filix mas *, Urtica dioica *, carex 1.


Lišaja dosta, a i mahova.


Kojih 100 m iznad onog osamljenog staništa jele (770 m) na N—NW
eksp. istog bila prema Kulmerovoj gori počima prirodni areal jele sa ovelikim
stablima u bukovoj sastojini. Upravo na samom bilu nisu staništa
jele, ima je već nešto niže (oko 15 m), ali još uvijek u podređenoj sastojini
sa dosta kržljavim stablima. Karakteristično je, da se jela odmah
gubi (premda su predjeli viši), čim bilo zaokreće iz N—NW eksp. u W.
eksp. Velikih jela nestaje, a javlja se kržljav podrast. Ovdje se to može
opažati osobito na valovitim zaokretima. Više 800 m pojavljuju se na
istom bilu mladi primjerci i sa W-eksp., nešto više i sa S-eksp.


Mikulić gora ima tek u najgornjem bilu, u blizini i okolini Kuhnerove
gore, nekoliko mladih zakržljalih jela. Oko lugarnice i do Sv. Jakoba isto
tako našao sam tek nekoliko primjeraka. Niže od 800 m — ispod Sv. Jakoba
— iščezava jela.


Bilo Strbolja sve do Bistre nastavano je jelom samo sa NO eksp.,
a s južne niti jednim primjerkom. Dolje se spušta sve do 250 m. Uz sam
jarak stoje gušće sastojine.


Dakle Bilo Strbolja — Mikulić gore i brda Sv. Jakoba bila bi granica
(s jugo-zapadne strane) prirod, areala jele na zagreb. gori.


VI. put :QornjaBistra — Piramida — drugimhrbtom
na Kule š, zatim nazad na Planinsku kuću uz klanac
Pile d.
Od Bistre k Piramidi može se odmah u početku dolaženja jelove
Sume zaci u guste sastojine. Jela se pojavljuje ovdje na 600 m na bilu
desnog obronka, uzdol pak uz sam jarak Bistru. Ovako guste sastojine
nalaze se skroz do Piramide.


Položaj bila od Piramide preko jednog od hrbata na Kuleš u glavnom
je NW. Pad u početku lagan, kasnije velik. Gusti jelvik dolazi i
ovdje, te se stere kao takav do kote 600 — na čisto SW eksp. 650 m.
Ovdje se gubi, a priključuje se stara bukova sastojina — prilično gusta —
sa isključivo jelovim podmlatkom. Pri podnožju Piramide konstatirao
sam mnogo smrekovih stabala sa jelovom šumom.


Snimka kvadrata. Visina 940 m, nagib 25", veličina 100 m2.


Lokal: Jelova šuma na sjever, strani Piramide.


Podloga: Vapnenci i pješčenjaci, tlo humozno, do 20% sitnog ka


menja. Šuma sječom uplivisana.


1. etaža. Do 130 god. st., oko 30 m vis., jela 2.
2. etaža. Do 6 m visoka, smreka 4.
3. etaža. Do 1 m visoka, smreka 2, bazga 1.
4. etaža. Aspidium, rubus, asperula (radi snijega nevidljiva).
Dakle na 600 m nestaju na hrptu gusti jelvici, no oni se ne prekidaju,
nego slijede još mnogo niže — niz doline jaraka — ovdje do 400 m.
U pogledu mladika opaža se uzmicanje pred bukvom. Jedna snimka dat
će nam o tom obavještenje.


Snimka kvadrata. Visina 680 m, Eksp. NO, velič. 100, nr.
Tlo jako humozno bez kamenja. Nagib 10°.


1. etaža. St. 180 g., bukva 2—3.
2. etaža. Visina do 8 m, jela 1.
3. etaža. Visina do 1 m, jela 5, bukva 1.
333