DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Visokih jela nisam mogao opaziti. Sastojina je različita: bukva,
hrast, trn, grab, kesten, lijeska, glog i t. d. Takova staništa jele pojavljuju
se sporadično sa tek tu i tamo većim kržljavim stablom do same Lipe,
a prelaze i dalje u nadbiskupsku šumu, spuštajući se do blizu ceste Kasina—
M. Bistrica. Ovaj je prelaz jele negdje znatan. Osobito se to
opaža na strmim pećinastim tvorevinama N ili NO eksp. Ispod 400 m nisam
opažao jele na istočnoj strani. Prema tome to bi bila ujedno krajnja
granica na istočnom dijelu zagr. gore. U predelima oko Lipe može se
promatrati dosta tise u zajednici sa jelom. Tisa je mala i kržljava uzrasta.
Sa S ili SO odnosno sa SW eksp. gore Lipe ne može se opažati
jela, ona iščezava. Prema Planini nestaje jele, ali je nestaje i sa sjever.ist.
strane kote 642. Kao veliko stablo naglo se gubi, ostaje još kao skroz
sporedni sastojak. Promatrati se može sa kote 642 cijela sjevero-istočna
strana gore. Vidi se, kako jela od jarka Gor. Stubice kao sastojina naglo
iščezne i na drugoj strani (desnoj) ostaje još samo po koje stablo. Ova
se stabla jele prostiru samo do ove visine desne strane jarka, u koliko
utječe zasjena usporedne lijeve gore. Istom na visini od 600 m javlja se
i na južnoj eksp. jela sa tisom, ali kržljava uzrasta.


Prema samim vrhuncima obilazi jela sva bila i tu stvara jedinstvene
šume. Stabla su vanredno razvijena do 1 m promjera.


Snimka kvadrata.


Lokalitet: Jelova šuma — Mrzla, 862 m, veličina 100 m2. Eksp. ON,
nagib 5".


Podloga: Kloritni škriljevac, tlo srednje humozno sa dosta kamenja.


1. etaža: Starost do 120 god., visina do 30 m: jela 1, bukva 1.
2. etaža: Do 4 m visoka: jela 1, lijeska 3—4, bukva 1.
3. etaža: Do ./2 m visoka: jela 1, lijeska 2.
4. etaža: Zeleni: rubus vrsti 4, asperula odorata 2—3, ..... vrsti
1, fragaria *, Urtica d. *.
Lišaja i mahova dosta.


V. put :Zagreb — Stenjevac — Podsused — Ponikve
— Bradovec — Vrabečka gora — Mikulić gora —
Strbolje — Bistra — uz kotu 711 — Kulmerova gora —
Sv. Jakob — Šestine.
Sav ovaj jug.-zap. dio gore od Podsuseda, pa sve do najviših točaka
hrpta od Bradovec brda i Vrapčanske gore prema Kulmerovoj nema jele.
Što više — nema ovdje ni druge crnogorice izim tise, koja je ovdje mnogo
raširena. Prema Bistri donjoj vidi se na obroncima u grupama crnogorice,
ali kad sam došao tamo, uvjerio sam se, da je to sadena smreka nekih
posjednika. Niže puta prema Mikulić gori u visini od 670 m naišao
sam na jedan mali, kržljavi primjerak jele. Kad sam promotrio okolinu,
nisam zapazio više ništa. Zato sumnjam, da je ovo primjerak prirodnog
areala.


Snimka kvadrata. Visina 670 m.
Ekspozicija: NW—W; nagib 10", veličina 10 nr.
Podloga: Tlo humozno sa velikim kamenjem do 10%. Šuma sječom
uplivisana.


1. etaža: Starost do 60 god., visina do 25 m: bukva 3.
2. etaža: Do 4 m visoka: bukva 4.
3. etaža: Do 3/2 m visoka: laburnum 2, fagus 2, abies *.
332