DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Visokih jela nisam mogao opaziti. Sastojina je različita: bukva, hrast, trn, grab, kesten, lijeska, glog i t. d. Takova staništa jele pojavljuju se sporadično sa tek tu i tamo većim kržljavim stablom do same Lipe, a prelaze i dalje u nadbiskupsku šumu, spuštajući se do blizu ceste Kasina— M. Bistrica. Ovaj je prelaz jele negdje znatan. Osobito se to opaža na strmim pećinastim tvorevinama N ili NO eksp. Ispod 400 m nisam opažao jele na istočnoj strani. Prema tome to bi bila ujedno krajnja granica na istočnom dijelu zagr. gore. U predelima oko Lipe može se promatrati dosta tise u zajednici sa jelom. Tisa je mala i kržljava uzrasta. Sa S ili SO odnosno sa SW eksp. gore Lipe ne može se opažati jela, ona iščezava. Prema Planini nestaje jele, ali je nestaje i sa sjever.ist. strane kote 642. Kao veliko stablo naglo se gubi, ostaje još kao skroz sporedni sastojak. Promatrati se može sa kote 642 cijela sjevero-istočna strana gore. Vidi se, kako jela od jarka Gor. Stubice kao sastojina naglo iščezne i na drugoj strani (desnoj) ostaje još samo po koje stablo. Ova se stabla jele prostiru samo do ove visine desne strane jarka, u koliko utječe zasjena usporedne lijeve gore. Istom na visini od 600 m javlja se i na južnoj eksp. jela sa tisom, ali kržljava uzrasta. Prema samim vrhuncima obilazi jela sva bila i tu stvara jedinstvene šume. Stabla su vanredno razvijena do 1 m promjera. Snimka kvadrata. Lokalitet: Jelova šuma — Mrzla, 862 m, veličina 100 m2. Eksp. ON, nagib 5". Podloga: Kloritni škriljevac, tlo srednje humozno sa dosta kamenja. 1. etaža: Starost do 120 god., visina do 30 m: jela 1, bukva 1. 2. etaža: Do 4 m visoka: jela 1, lijeska 3—4, bukva 1. 3. etaža: Do ./2 m visoka: jela 1, lijeska 2. 4. etaža: Zeleni: rubus vrsti 4, asperula odorata 2—3, ..... vrsti 1, fragaria *, Urtica d. *. Lišaja i mahova dosta. V. put :Zagreb — Stenjevac — Podsused — Ponikve — Bradovec — Vrabečka gora — Mikulić gora — Strbolje — Bistra — uz kotu 711 — Kulmerova gora — Sv. Jakob — Šestine. Sav ovaj jug.-zap. dio gore od Podsuseda, pa sve do najviših točaka hrpta od Bradovec brda i Vrapčanske gore prema Kulmerovoj nema jele. Što više — nema ovdje ni druge crnogorice izim tise, koja je ovdje mnogo raširena. Prema Bistri donjoj vidi se na obroncima u grupama crnogorice, ali kad sam došao tamo, uvjerio sam se, da je to sadena smreka nekih posjednika. Niže puta prema Mikulić gori u visini od 670 m naišao sam na jedan mali, kržljavi primjerak jele. Kad sam promotrio okolinu, nisam zapazio više ništa. Zato sumnjam, da je ovo primjerak prirodnog areala. Snimka kvadrata. Visina 670 m. Ekspozicija: NW—W; nagib 10", veličina 10 nr. Podloga: Tlo humozno sa velikim kamenjem do 10%. Šuma sječom uplivisana. 1. etaža: Starost do 60 god., visina do 25 m: bukva 3. 2. etaža: Do 4 m visoka: bukva 4. 3. etaža: Do 3/2 m visoka: laburnum 2, fagus 2, abies *. 332 |