DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 14 <-- 14 --> PDF |
zapadni dio Sljemena, odijeljena je jednom ulekninom od Bistranske gore. S obzirom na konfiguraciju gorskog masiva treba spomenuti, da je sjevero- zapadni dio znatno strmiji od južnog, a s tim su i popriječne uvale jaraka znatno kraće i strmije položene. K 1 i m a.(i Po svom geograf, smještaju pripada Zagrebačka gora u sjeverni hladni umjereni pojas, koji je značajan za lisnatu drvnu floru mekanog lišća, koje otpada u jesen. Srednja temperatura januara iznosi za Zagreb — 0.6° C, jula 21.6°, srednja godišnja temperatura 10.9". Oborina ima dovoljno. Maksimum pada u ljetne mjesece, ali i količina jesenskih je znatna. Po količini oborina spada okolina Zagreba u humidno područje (zimi 148 mm, u proljeće 215, ljeto 271, jesen 265, godišnje 899). Vegetaciona perioda traje 7 mjeseci (111—X), a ima 133 oborinska dana. Područje, na kojem sam pravio opažanja, nalazi se na zapadnoj česti gore i stere se od Podsusjeda do ceste Kasina—Marija Bistrica. Geološki dio.7 Letimičnim pogledom na geološku kartu može se konstatovati, da ona ima veoma starih tvorbi. Arhaičke tvorbe nisu dokazane, ali počam od paleozoikuma imade ona naslaga svih ostalih geoloških era. Uz glavno i najviše bilo zapadne česti, sa ljeverne strane gore, proteže se najstariji dio paleozoikuma u uskom području, sterući se od Kulmerove gore sve do iza Lipe. Iste se tvorbe tla ponavljaju na nižim dijelovima južne strane Zagrebačke gore, velikim dijelom od Brestovca do Bidroveće gore. Podloea te vrsti tla sastoji se pretežno od vapnenca, brusilovca i kremenog pješčenjaka. Uz glavno bilo Sljemena s južne strane podloga se sastoji od zelenih škriljevaca. U sjevero-zapadnom dijelu gore ima mlađih vapnenih tvorbi sa kraškim pojavama. To su vapnenci, lapori i pješčenjaci gornje krede. Vidimo dakle, da po položaju, klimi, geološkoj podlozi i sastavu tla ima Zagrebačka gora sve uvjete za život srednjo-evropske biljne vegetacije (po općim uzgojnim svojstvima vrsti abies alba) i za njeno uspijevanje, koje sam ovdje ispitao. 2. Nalazišta i uspijevanje jele. Kod mjerenja nadmorskih visina služio sam se običnim aneroidom, što mi ga je stavio na raspolaganje Zavod za Šumske Pokuse, komu se ovdje zahvaljujem. Mjerene visine kontrolirao sam poznatim kotama. Ujedno sam vršio snimanja pojedinih vegetacijskih kvadrata radi pregleda ukupne flore8, koja dolazi u sociološki odnošaj sa jelom. Pri opažanjima u pogledu nalazišta i uspijevanja jele prošao sam kroz Zagrebačku goru ovim putevima: I. put : Šestine — Kraljičin zdenac — preko Bažulovke na Piramidu, onda povrh Planinske kuće i Sanatorija n i z B r e s t o v a c na Medvedgrad i nazad u Šestine. Prvi primjerak jele, za kojeg držim, da je prirodnog areala, opazio sam na visini 655 m. Ekspozicija SO—O, starost po prilici 35 g. "Lukas : Geografija kraljevine SHS. 7 G o r j a n o v i ć -K i" a m b e r g e r : Geološka karta zagr. gore. * To sam učinio u svrhu još eventualne detaljnije studije. 326 |