DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 12     <-- 12 -->        PDF

jima, Centralnom francuskom gorju, švajcarskoj Juri, Vogezima i u Crnoj
Šumi (Schwarzwald), pa i kod nas. U glavnom dolazi ona u mješovitim
sastojinama i to na zapadu sa smrekom, na istoku sa hrastom4, bukvom,
borom i drugim vrstima (Rubncr, I) engl er -- cit. po Mattfeldu).


Velik visinski areal posjeduje ona u Pirinejima (ca 900—2000 .),
u Centralnom francuskom sredogorju (500—1000—1520 m), u Normandiji
(250—400 m, nije sigurno jela autohtona). Ostali je areal prilično zatvoren
i pokriva se pretežno sa evropskim gorjem. M a 11 f e 1 d navodi
dalje granicu, unutar koje se rasprostire jela u Srednjoj Evropi. Karakteristično
je, kaže on, da kod zatvaranja granice u Švajcarskoj Juri i
Vogezima ona ne protiče kroz Rajnsku Provinciju i južni Westfalen
preko Mündena k južnom Harzu (kako se to do sada držalo), već obuhvaća
— isključivši dolinu Rajne — samo Crnu Šumu prema sjeveru do
Pforzheima, savija se zatim prema jugo-istoku do otprilike 48", odakle
dalje slijedi prema istoku. Govori i navodi dalje (M a 11 f e 1 d) granicu
na istočnom dijelu Alpa, zatim prelazi na južnu granicu i spominje izolirano
stanište na Papuku.


2. Areal jele u Hrvatskoj i Slavoniji.
F ek e t e i B 1 a 11 n y odredili su pregledno u jednoj karti prirodno
rasprostranjcnje jele u Hrvatskoj i Slavoniji. Njihovo određivanje areala
baziralo je na mnogobrojnim opažanjima pojedinih šumskih uprava i ima
u njima iscrpnih podataka. Prema njima je prirodni areal Hrvatske i
Slavonije ovaj: od Risnjaka, pa paralelno uz Jadransko more na jug do
približno visine Gospića, zatim Velika i Mala Kapela, Maceljska gora,
Ivančica, Sljeme i Papuk.


3. Fosilni Abies.
Poznat je samo fosilni Abies alba. Najraniji sigurni temelji jele poznati
su iz pliocena: Aue u češkom Rudogorju (prema drugom interglaeijalu),
Tegcln u provinciji Limburg, Frankfurt a/M, Cantal u Centralnoj
Francuskoj i Roux, također i Norfolk i drugi dijelovi Engleske. Nedavno
bila je također dokazana u pliocenu Kurila, nedaleko Sofije.


Dakle je u pliocenu bila jela dalje na sjevero-zapadu raširena,
nego danas.


Slični odnošaji vrijede za jedno ili više međuglacijalnih vremena.
Unutar današnjeg areala leže mnogi interglacijalni predjeli u Švicarskoj,
te na sjevernoj i južnoj strani Alpa — Cornstadt u Württembergs Schlaffhausen,
Schladming na Ennsi. Izvan današnjeg areala ležali su također
ovi predjeli: Mauerdingen u Liineburškoj šumi (poljani), u Kieselguru,
Winterhudu, Zergedorfu i Schulau blizu Hamburga, a i druga neka mjesta.
Jesu li predjeli kod Gönösza na jugo-istočnom obronku Tatre interglacijalna
porijekla, nije utvrđeno. Daljni nalazi leže u blizini Krakowa
i Rakowa.


U postglacijalu važna su dva nalaza, koja također leže izvan današnjeg
areala: breče (Tuffe der Voreifel), koje potječu iz 5500—4000
god. prije Kr. i drugi smolni (jantarni) nalazi.


3 U Poljskoj.


324