DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Ing. STJEPAN FRANCIŠKOVIĆ, DELNICE: PROBLEM RENTABILNOSTI GOSPODARENJA U ŠUMAMA VISOKOG KRŠA (PROBLEME DU BON RENDEMENT DE L´ÉCONOMIE DANS LES FORETS DU HAUT KARST) P P odlogu za proučavanje rentabilnosti šumskog gospodarstva čine tri faktora: šumska taksa, troškovi proizvodnje i tržna cijena. Hoćemo li pokrenuti pitanje rentabilnosti, moramo težište našeg rada postaviti na ova tri temelja. Osobito, ako tražimo da dođe mo do stvarnih zaključaka trajne vrijednosti. Nu današnje nas opće poratne prilike sile, da pretresanje ovog pitanja postavimo na još širu bazu. Faktori, koji u današnje vrijeme određuju cijenu proizvodima našega rada, stoje najvećim dijelom izvan dohvata nas šumara. Dok gibanje šumske takse i malog dijela proizvodnih troškova možemo pripisati dosadanjim šumsko-gospodarstvenim odnošajima, dotle velik dio troškova proizvodnje i tržna cijena stoji pod uplivom općih nesređenih prilika poslije svjetskog rata. Kušat ću u ovo nekoliko redaka, da u pitanje rentabilnosti gospodarstva u našim kraškim šumama, koje se pokrenulo u zadnje vrijeme, unesem više svjetla posmatrajući ga s gledišta konkretnog šumsko-gospodarskog stanja i prilika, koje danas vladaju na drvnom tržištu. Pritom ću uzeti u obzir sva dosad iznesena mišljenja u tom pravcu, kako bih ovom važnom pitanju mogao dati jednu cjelovitu sliku. Budući da ovaj problem želim promotriti s čisto načelnog stanovišta, klonit ću se po mogućnosti svih navađanja brojaka i podataka, što ne reprezentuju stalne ili barem takove vrjednote, koje pravilno rastu odnosno padaju. I. Utjecaj konkretnih šumsko-gospodarskih odnosa1. Ispravan se pogled na rentabilnost šumskog gospodarstva uopće, a izvjesne vrste šumskog drveća napose može stvoriti samo na osnovu podataka, koji su uzeti iz jednog dobro gospodarenog objekta. Samo dobro uređena ekonomija, s kojom se kroz dugi niz godina konzer vativno, a uz to i intenzivno gospodari, može pružiti sigurnu bazu za određivanje uspjeha gospodarenja. To je osnovni zakon računanja vrijednosti šuma odnosno šumske statike. Izuzetaka nema. Konzervativizam je u šumskom gospodarstvu obilježen nastojanjem, da se održi stalan osnovni pravac gospodarenja, koji je unaprijed gospodarenju postavljen, jer u izvođenju šumskog gospodarstva nema mjesta eksprimentima. Pod intenzivni m se gospodarenjem pak razumijeva upotreba što veće količine rada i pokretnog kapitala, a to je potpuno realizovanje svih faktora, koji uvećavaju zemljišnu rentu, odnosno uklanjanje svih onih negativnih faktora, koji je umanjuju. Pa u tom baš leži cilj šumskog gospodarstva, kojem moramo težiti, da mu se što više približimo, znajući ipak, da ga nikad ne ćemo sasvim dostići. 252 |