DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Od prekinutih, previše ozlijeđenih, previnutih itd. letava, što se
moraju da posijeku, potjeraju panjevi nepoželjne, već ranije istaknute
izdanke, te se na tim plješinama nakor,ovi tlo itd., itd.


Sve do sada navedeno odnosi se na položaje sa bar donekle svježim
tlom i tolikom zemljom, da može bukva da crpi za sebe dostatno
hrane i vode. Što je više teren škrapovit i stoga razmjerno suh, to više
nestaje bukve pred četinjastom vrsti drveća, a konačnu ulogu igra —
smreka. Smreka zauzimlje prvo mjesto i u mrazištima — već i s razloga
veće zračne vlage — te može najbolje da odolijeva hladnim položajima
bestrujnog zraka sa žestokim kasnim mrazovima.


Mnoga, prostrana mrazišta na Platku i Suhom vrlo su interesantna,
te zahtijevaju naročite pažnje pri uzgoju četinjastog (smrekovog) podmlatka,
pri kojem se uzgoju ne može dosta računati sa zaštitom bukve,
jer ona silno strada po kasnim mrazovima. To vrijedi i za jelu, naročito
njezin podmladak i letvenjak, koji ne može nikada u vis, pa radi pozebe
stvara po 2, 3 i više vršika.


U takovim se mrazištima mora naročito favorizovati smreka (lokalna
smreka, varijetet Gorskog kotara). Ova smreka odolijeva vrlo
dobro i snijegu i drugim zimskim nepogodama. U žilavosti dostiže skoro
posve jelu, te joj snijeg ne prekida vršike, kao što se to naročito, u prošloj
zimi (1928/29.) skoro redom dogodilo svim smrekovim letvenjacima
itd. proizašlim iz importiranog sjemenja. Vještom stručnjaku pada smreka
Gorskog kotara odmah u oko — pogotovo ako se nalazi pokraj nje
smreka od importiranog sjemena.


Pobliže se opisom te smreke ovdje ne mogu da bavim, jer ne odgovara
svrsi ove rasprave.


Međutim, jer bijaše ovdje govora o bukovim proredama, o Platku
i Suhom, te o naročitoj smreci iz Gor. kotara, moram da istaknem i jednu
varijetetu bukve, koja se nalazi u opisanim područjima i koju pronadoh
prošle godine (1928.) također u Crnomlugu.


Ova bukva dobiva već prije doba letvenjaka sasvim drugu strukturu
kore. Struktura kore sliči onoj mladog brijesta (M. montana), koji
počinje sa nastavkom grube kore t. j . pokazuje izmjenično glatke (svjetlije)
i hrapave (tamnije) poteze kore. Slična struktura kore viđa se tu
i tamo kod kamene bukve (Steinbuche), ali samo na starim deblima.


Résumé. L´auteur décrit le meilleur (a son avis) mode de traitement et de
régénération des peuplements mixtes du hetre et du sapin dans nos forets du »Gorski
kotar« (Arrondissement montagneux) en Croatie pres du Littoral adriatique.


251