DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Od prekinutih, previše ozlijeđenih, previnutih itd. letava, što se moraju da posijeku, potjeraju panjevi nepoželjne, već ranije istaknute izdanke, te se na tim plješinama nakor,ovi tlo itd., itd. Sve do sada navedeno odnosi se na položaje sa bar donekle svježim tlom i tolikom zemljom, da može bukva da crpi za sebe dostatno hrane i vode. Što je više teren škrapovit i stoga razmjerno suh, to više nestaje bukve pred četinjastom vrsti drveća, a konačnu ulogu igra — smreka. Smreka zauzimlje prvo mjesto i u mrazištima — već i s razloga veće zračne vlage — te može najbolje da odolijeva hladnim položajima bestrujnog zraka sa žestokim kasnim mrazovima. Mnoga, prostrana mrazišta na Platku i Suhom vrlo su interesantna, te zahtijevaju naročite pažnje pri uzgoju četinjastog (smrekovog) podmlatka, pri kojem se uzgoju ne može dosta računati sa zaštitom bukve, jer ona silno strada po kasnim mrazovima. To vrijedi i za jelu, naročito njezin podmladak i letvenjak, koji ne može nikada u vis, pa radi pozebe stvara po 2, 3 i više vršika. U takovim se mrazištima mora naročito favorizovati smreka (lokalna smreka, varijetet Gorskog kotara). Ova smreka odolijeva vrlo dobro i snijegu i drugim zimskim nepogodama. U žilavosti dostiže skoro posve jelu, te joj snijeg ne prekida vršike, kao što se to naročito, u prošloj zimi (1928/29.) skoro redom dogodilo svim smrekovim letvenjacima itd. proizašlim iz importiranog sjemenja. Vještom stručnjaku pada smreka Gorskog kotara odmah u oko — pogotovo ako se nalazi pokraj nje smreka od importiranog sjemena. Pobliže se opisom te smreke ovdje ne mogu da bavim, jer ne odgovara svrsi ove rasprave. Međutim, jer bijaše ovdje govora o bukovim proredama, o Platku i Suhom, te o naročitoj smreci iz Gor. kotara, moram da istaknem i jednu varijetetu bukve, koja se nalazi u opisanim područjima i koju pronadoh prošle godine (1928.) također u Crnomlugu. Ova bukva dobiva već prije doba letvenjaka sasvim drugu strukturu kore. Struktura kore sliči onoj mladog brijesta (M. montana), koji počinje sa nastavkom grube kore t. j . pokazuje izmjenično glatke (svjetlije) i hrapave (tamnije) poteze kore. Slična struktura kore viđa se tu i tamo kod kamene bukve (Steinbuche), ali samo na starim deblima. Résumé. L´auteur décrit le meilleur (a son avis) mode de traitement et de régénération des peuplements mixtes du hetre et du sapin dans nos forets du »Gorski kotar« (Arrondissement montagneux) en Croatie pres du Littoral adriatique. 251 |