DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Ja eto nisam osudio niti kritikovao ničiji rad. Nasuprot, istakao sam zasluge svih onih, koji su saradivali kod toga posla. Ograničio sam se u glavnom samo na konstataciju, koja nije sadržavala u sebi ništa, što bi dalo naslućivati, da mi je kao predavaču »ostala neopažena strana 5. u knjizi »Šume Kraljevine S. H. S.« Mi svi — neko više, neko manje — poznajemo sredstva i način, kao i osnovicu, s koje se polazilo pri sakupljanju tih prvi h naših sređenih statističkih brojaka. Pa makar nam te brojke, koje bezuvjetno reprezentiraju ogroman trud, nisu dale ništa više, nego »prvu bazu« za cio budući posao našega statističkog upotpunjavanjaispravljanja, ipak im se ne može poreći pozitivnost u uspjehu — pa ni onda ne, ako cifre iz poznatih nam razloga u (recimo) nekim stavkama i ne bi odgovarale apsolutnom stanju stvari. Zar i sama u mom predavanju istaknuta konstatacija o diferenciji između jednih i drugih podataka nije jedan od takovih konkretnih dokaza te pozitivnosti?! Što je g. Dr. Marinović unatoč svega toga ipak smatrao potrebnim i shodnim, da baš i on kao jedan od najistaknutijih naših javnih radenika po predmetu sabiranja statističkih podataka dade »razjašnjenje« na moje konstatacije, mogu ćak i da razumijem. Što više, ja sam mu i zahvalan za to, jer ono, čim on tu razliku opravdava, potpuno se slaže s onim, što sam ja — nabaciv si sam pitanje i odgovoriv si sam na njega — rekao u mome predavanju. To jasno ističem, i to po nekoliko puta, u onim odlomcima moga predavanja, koji govore o »nesigurnosti u prosuđivanju« i o »teškom diferenciranju«, kao i iz duha cijeloga onoga teksta, koji je tome baš / namijenjen. Što g. Dr. Marinović misli, da »g. predavač griješi« »nadalje time, što onih 823.610 ha smatra golim kršem«, neka mi je slobodno istaći, da sam svoju konstataciju o velikoj razlici između službenih podataka i onih gg. Dra Balena i Jovanovića gledom na krš zaista utvrdio i »iz naslova 3. i analize pojedinih podataka«. Meni — sve kad bih to i htio — kao ni mnogim drugima nije moguće poslužiti se onakovim podatcima o kršu, koje bih sam sabrao. Upućen sam (razumije se) i ja na podatke, koje nam daje u prvom redu službena statistika. Ali prolazeći samo našim Primorjem, Dalmacijom, Hercegovinom i Crnom Gorom osjećam ono, što sam onako samo »od oka« mogao da prosudim, t. j. kako je ogromna površina, koju zauzima krš u našoj državi. Puno je ona veća, nego je to u našoj službenoj statistici brojkam a izraženo. Zato — a bez zamjerke — osjećam neku instinktivnu sklonost, da se pozabavim i sa onim podacima, koji bolje odgovaraju onim teškim utiscima, što sam ih ponio u duši gledajući vlastitim očima one ogromne žalosne površine pravo g pravcatog krša (i to bez obzira na to, »da li je isti šumom obrasao ili ne«), na kojima na žalost neće promijeniti ništa ni onaj po mom skromnom mišljenju posve nezgodan, a i suvišan zaključak gospodina Dra. Marinovića, kojemu je dao izražaja na strani 239. Šumarskog Lista, u predzadnjem odlomku svoga »razjašnjenja«, a koji glasi doslovno: »Da je g. predavač uzeo u obzir sve činjenice studirajući temeljito podatke službene statistike, bili bi nepotrebni u predavanju izneti zaključci, pa i ovaj ispravak, koji donosim u punom uvjerenju, da je g. predavač u žurbi previdio gornje konstatacije «. A ja u kratko odgovaram: Nije bilo žurbe, nije potom ništa ni previđeno. Podaci službene statistike studirani su temeljito, jer inače ne bi došlo do te i takove konstatacije. Zaključci u predavanju, nakon te konstatacije, bili su i te kako potrebiti. Razjašnjavanje gospodina Dra Marinovića dobro je u prvom svom dijelu. U drugom dijelu (ispravak) ono je suvišno i čudno — i tu eto gospodina Dr. Marinovića ne mogu da razumijem. Zaista, »lakše je korigirati, nego prvi puta nešto sastavljati«, ali statistika sastoji se u ciframa . On e se čitaju i on e se ispravljaju (ako je potrebno). T o onda znači upotpunjavanje statistike. A ja eto ne bih drugo ni želio. 287 |