DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 42     <-- 42 -->        PDF

...... .. ........-b .... y .... (Zašumljivanje i zatravljivanje bujičnih područja). —


T. ........, : .... .-.... .. no ........... . ............ .. ........-fe .... y
....> (Još nešto . zašumljivanju i zatravljivanju bujičnih područja).


Dragutin D. Veseli: Katekizam o uporabi šuma. Naklada piščeva. Sarajevo 1927.


Kratko, jezgrovito i veoma jasno obraduje pisac u toj knjižici čitavo područje


uporabe šuma. Materija je podijeljena u 3 skupine: A) Dobivanje, izrada, prevoz i


unovčivanje glavnog užitka šume (drveta), B) Sporedni užici šuma, C) Šum. tehnologija.


U nizu od 340 pitanja i odgovora razrađena je sva materija: raspoznavanje


raznih vrsti drveta, njihova tehnička svojstva, opis drvnih sortimenata, upotreba


drveta u pojedinim zanatima, sječa i izrada šume, šum. oruđe, primanje i prodaja


drveta, transport, transportna sredstva; dobivanje i upotreba nuzužitaka, kore, smole,


lišća, treseta itd. Obrađena je nadalje mehanička i kemijska tehnologija: izrađivanje


trgovačke robe ručnim oruđem (pragovi, duga, obodi itd.), izrađivanje robe na pila


nama; konzerviranje drveta, kadenjc čumura itd. itd.


Knjiga je štampana u džepnom formatu i broji preko 230 štampanih stranica.


Sva su važnija pitanja štampana jačim slogom, dok su manje važna obrađivana u


sitnom slogu. Način obrađivanja materije pomoću pitanja i odgovora, kao i velik broj


slika čini knjigu veoma lako pristupačnom svakome. Ona veoma dobro može da po


služi kao po t Si etni k akademski obrazovanom šumaru i studentu šumarstva, kao


priručnik onima, koji se praktički bave uporabom šuma, a kao udžbenik đa


cima srednjih i lugarskih škola. Stoga se preporuča svima, koji imaju posla sa šumom.


Dr. N. N.


PISMO UREDNIŠTVU


Uredništvu


Šumarskoga Lista,


Zagreb.


Vrlo poštovani gospodine urednice!


U broju 5. Šumarskog lista od o. g. pod naslovom »Pismo uredništvu« odštampan
je dopis poštovanog kolege g. Dr. Milana Marinovića, upućen našoj javnosti odnosno
i meni, budući da sam ja jedan od apostrofiranih predavača na jubilarnoj proslavi
Udruženja naših studenata, kojim dopisom treba da se dade razjašnjenje za one
diferencije, koje sam ja istakao tom prigodom uporediv podatke naše službene statistike
sa onim ciframa, s kojima pod imenom krša operiraju poštovane kolege gg. Dri
Balen i Jovanović u raznim svojim prikazima i člancima po istome predmetu.


Mislim, da me je kolega g. Dr. Marinović neispravno shvatio. Jer ako sam i
tražio »razjašnjenje« te diferencije, fakat je ipak, da sam to pitanj e postavi o
sebi, kao i to, da sam si sam dao i odgovor na to pitanje O tome
svjedoče zadnje rečenice onoga prvoga odlomka moga predavanja, koji je u Šumarskom
Listu otiskan na strani 185.


Postavio sam ga dakle sebi — dajuć sâm sebi i odgovor, samo zato, da onim
slušaocima, jubilarcima, kojima je predavanje bilo namijenjeno, što plastičnije uzmognem
predočiti »važnost jedne valjane statistike« (strana 185. drugi odlomak) i to
u tvrdoj vjeri, da će i za njihovu generaciju preostati još mnogo posla i na tom polju.
A da se ne ogriješim o bilo čiju osjetljivost, istakao sam naročito i »hvalevrijedni
rad onih, kojima smo dužni iskazati svako naše priznanje za uloženi trud oko sabiranja
podataka«. »Jer da nemamo toga, ne bismo imali ništa«.


286




ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Ja eto nisam osudio niti kritikovao ničiji rad. Nasuprot, istakao sam zasluge
svih onih, koji su saradivali kod toga posla. Ograničio sam se u glavnom samo na
konstataciju, koja nije sadržavala u sebi ništa, što bi dalo naslućivati, da mi je kao
predavaču »ostala neopažena strana 5. u knjizi »Šume Kraljevine S. H. S.«


Mi svi — neko više, neko manje — poznajemo sredstva i način, kao i osnovicu,
s koje se polazilo pri sakupljanju tih prvi h naših sređenih statističkih brojaka. Pa
makar nam te brojke, koje bezuvjetno reprezentiraju ogroman trud, nisu dale ništa
više, nego »prvu bazu« za cio budući posao našega statističkog upotpunjavanjaispravljanja, ipak im se ne može poreći pozitivnost u uspjehu — pa ni onda ne, ako
cifre iz poznatih nam razloga u (recimo) nekim stavkama i ne bi odgovarale apsolutnom
stanju stvari. Zar i sama u mom predavanju istaknuta konstatacija o diferenciji
između jednih i drugih podataka nije jedan od takovih konkretnih dokaza te
pozitivnosti?!


Što je g. Dr. Marinović unatoč svega toga ipak smatrao potrebnim i shodnim,
da baš i on kao jedan od najistaknutijih naših javnih radenika po predmetu sabiranja
statističkih podataka dade »razjašnjenje« na moje konstatacije, mogu ćak i da razumijem.
Što više, ja sam mu i zahvalan za to, jer ono, čim on tu razliku opravdava,
potpuno se slaže s onim, što sam ja — nabaciv si sam pitanje i odgovoriv si sam na
njega — rekao u mome predavanju. To jasno ističem, i to po nekoliko puta, u onim
odlomcima moga predavanja, koji govore o »nesigurnosti u prosuđivanju« i o »teškom
diferenciranju«, kao i iz duha cijeloga onoga teksta, koji je tome baš / namijenjen.


Što g. Dr. Marinović misli, da »g. predavač griješi« »nadalje time, što onih


823.610 ha smatra golim kršem«, neka mi je slobodno istaći, da sam svoju konstataciju
o velikoj razlici između službenih podataka i onih gg. Dra Balena i Jovanovića
gledom na krš zaista utvrdio i »iz naslova 3. i analize pojedinih podataka«.
Meni — sve kad bih to i htio — kao ni mnogim drugima nije moguće poslužiti
se onakovim podatcima o kršu, koje bih sam sabrao. Upućen sam (razumije se) i ja
na podatke, koje nam daje u prvom redu službena statistika. Ali prolazeći samo našim
Primorjem, Dalmacijom, Hercegovinom i Crnom Gorom osjećam ono, što sam onako
samo »od oka« mogao da prosudim, t. j. kako je ogromna površina, koju zauzima krš
u našoj državi. Puno je ona veća, nego je to u našoj službenoj statistici brojkam a
izraženo. Zato — a bez zamjerke — osjećam neku instinktivnu sklonost, da se pozabavim
i sa onim podacima, koji bolje odgovaraju onim teškim utiscima, što sam ih
ponio u duši gledajući vlastitim očima one ogromne žalosne površine pravo g
pravcatog krša (i to bez obzira na to, »da li je isti šumom obrasao ili ne«), na
kojima na žalost neće promijeniti ništa ni onaj po mom skromnom mišljenju posve
nezgodan, a i suvišan zaključak gospodina Dra. Marinovića, kojemu je dao izražaja
na strani 239. Šumarskog Lista, u predzadnjem odlomku svoga »razjašnjenja«, a koji
glasi doslovno:


»Da je g. predavač uzeo u obzir sve činjenice studirajući temeljito podatke
službene statistike, bili bi nepotrebni u predavanju izneti zaključci, pa i ovaj ispravak,
koji donosim u punom uvjerenju, da je g. predavač u žurbi previdio gornje konstatacije
«.


A ja u kratko odgovaram: Nije bilo žurbe, nije potom ništa ni previđeno.
Podaci službene statistike studirani su temeljito, jer inače ne bi došlo do te i takove
konstatacije. Zaključci u predavanju, nakon te konstatacije, bili su i te kako potrebiti.


Razjašnjavanje gospodina Dra Marinovića dobro je u prvom svom dijelu. U
drugom dijelu (ispravak) ono je suvišno i čudno — i tu eto gospodina Dr. Marinovića
ne mogu da razumijem. Zaista, »lakše je korigirati, nego prvi puta nešto sastavljati«,
ali statistika sastoji se u ciframa . On e se čitaju i on e se ispravljaju (ako je
potrebno). T o onda znači upotpunjavanje statistike. A ja eto ne bih drugo ni želio.


287