DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 42     <-- 42 -->        PDF

...... .. ........-b .... y .... (Zašumljivanje i zatravljivanje bujičnih područja). —


T. ........, : .... .-.... .. no ........... . ............ .. ........-fe .... y
....> (Još nešto . zašumljivanju i zatravljivanju bujičnih područja).


Dragutin D. Veseli: Katekizam o uporabi šuma. Naklada piščeva. Sarajevo 1927.


Kratko, jezgrovito i veoma jasno obraduje pisac u toj knjižici čitavo područje


uporabe šuma. Materija je podijeljena u 3 skupine: A) Dobivanje, izrada, prevoz i


unovčivanje glavnog užitka šume (drveta), B) Sporedni užici šuma, C) Šum. tehnologija.


U nizu od 340 pitanja i odgovora razrađena je sva materija: raspoznavanje


raznih vrsti drveta, njihova tehnička svojstva, opis drvnih sortimenata, upotreba


drveta u pojedinim zanatima, sječa i izrada šume, šum. oruđe, primanje i prodaja


drveta, transport, transportna sredstva; dobivanje i upotreba nuzužitaka, kore, smole,


lišća, treseta itd. Obrađena je nadalje mehanička i kemijska tehnologija: izrađivanje


trgovačke robe ručnim oruđem (pragovi, duga, obodi itd.), izrađivanje robe na pila


nama; konzerviranje drveta, kadenjc čumura itd. itd.


Knjiga je štampana u džepnom formatu i broji preko 230 štampanih stranica.


Sva su važnija pitanja štampana jačim slogom, dok su manje važna obrađivana u


sitnom slogu. Način obrađivanja materije pomoću pitanja i odgovora, kao i velik broj


slika čini knjigu veoma lako pristupačnom svakome. Ona veoma dobro može da po


služi kao po t Si etni k akademski obrazovanom šumaru i studentu šumarstva, kao


priručnik onima, koji se praktički bave uporabom šuma, a kao udžbenik đa


cima srednjih i lugarskih škola. Stoga se preporuča svima, koji imaju posla sa šumom.


Dr. N. N.


PISMO UREDNIŠTVU


Uredništvu


Šumarskoga Lista,


Zagreb.


Vrlo poštovani gospodine urednice!


U broju 5. Šumarskog lista od o. g. pod naslovom »Pismo uredništvu« odštampan
je dopis poštovanog kolege g. Dr. Milana Marinovića, upućen našoj javnosti odnosno
i meni, budući da sam ja jedan od apostrofiranih predavača na jubilarnoj proslavi
Udruženja naših studenata, kojim dopisom treba da se dade razjašnjenje za one
diferencije, koje sam ja istakao tom prigodom uporediv podatke naše službene statistike
sa onim ciframa, s kojima pod imenom krša operiraju poštovane kolege gg. Dri
Balen i Jovanović u raznim svojim prikazima i člancima po istome predmetu.


Mislim, da me je kolega g. Dr. Marinović neispravno shvatio. Jer ako sam i
tražio »razjašnjenje« te diferencije, fakat je ipak, da sam to pitanj e postavi o
sebi, kao i to, da sam si sam dao i odgovor na to pitanje O tome
svjedoče zadnje rečenice onoga prvoga odlomka moga predavanja, koji je u Šumarskom
Listu otiskan na strani 185.


Postavio sam ga dakle sebi — dajuć sâm sebi i odgovor, samo zato, da onim
slušaocima, jubilarcima, kojima je predavanje bilo namijenjeno, što plastičnije uzmognem
predočiti »važnost jedne valjane statistike« (strana 185. drugi odlomak) i to
u tvrdoj vjeri, da će i za njihovu generaciju preostati još mnogo posla i na tom polju.
A da se ne ogriješim o bilo čiju osjetljivost, istakao sam naročito i »hvalevrijedni
rad onih, kojima smo dužni iskazati svako naše priznanje za uloženi trud oko sabiranja
podataka«. »Jer da nemamo toga, ne bismo imali ništa«.


286