DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Tako je g. pisac ovim potvrdio opravdanost moga mišljenja, kad sam u Drvotržcu3
interesovanoj javnosti saopćio i druge prave uzroke i razloge, zbog kojih je
ovaj šumovlasnik dobio u travnju 1927. za jelovinu 168 Din. na panju. Nije to isključiva
posljedica »valjane organizacije šumske uprave i dobre volje izvršujućih šumskih
upravnih organa«, već je valjana organizacija rada (i sve, što iz toga izlazi) počela
tek po izgradnji državne željeznice, dakle je samo posljedica osebujnoga položaja
posjeda, što se nalazi u rukama imućnika, koji ne zavisi od prihoda svojih hrv. šuma.


Prema različitim trgovačkim običajima, jer jedinstvenih uzanca nema, izrađuju
se razni sortimenti, koji su detaljno označeni u dimenzijama i cijenama. S pravom
zamjera pisac, što se samo polufabrikati izbacuju na tržište. Zaista šteta, što se nije
razvio drvni obrt i industrija gotovih drvnih fabrikata. S tim bi se pogotovo pomoglo
narodu, a vrijednost surovine možda i porasla. Kraj tako jeftine radne i vozne snage,
kraj tolike jagme za surovinom raditi u režiji nije potrebno, jer bi se gore prošlo.


Graditeljstvu je posvetio pisac znatnu pažnju. Radi se o zgradarstvu i prometnima.


U zaključku spominje kratki istorijat toga posjeda, zatim »glavni supstrat tema
ta, ulogu toga posjeda u ekonomiji domaćeg žiteljstva«. Kao svaki tako i taj posjed,
makar bio i privatna svojina, mora imati opći nacionalno ekonomski karakter, kaže
pisac. S ovim se slažemo. Ponavljam i ovom prilikom, da šuma, pogotovo na apsolutnom
šumskom tlu, ima i neki izvjesni javni karakter, koji stoji nad privatnim interesima.
Zato privatnik ne može posve slobodno raspolagati sa svojom šumom, već ga
u toj raspoložbi državna vlast ograničava. Ovo rezultira iz činjenice, što još nejna
strogo utvrđenih principa za ustanovljenje međa između privatnoga i javnoga prava,
u koliko se radi o šumskom vlasništvu. Ne samo znanost, već i novija judikatura
priznala je izuzetan položaj šum. vlasništva i potrebu, da ga država ograniči.


Bilo bi još potrebno znati, koliko iznašaju po jednom jutru investicije za podignuće
rentabiliteta gospodarstva, a koliki su upravni troškovi.
S ovim završavam. Poželjno je, da i ostali uzorni šum. privatni posjedi donesu


o
sebi ovako poučne prikaze, koji nam mogu dati mnogo pobude.
Ing. A. Perušić.
Ing. J. Klimesch: Forstliche Bibliographie. (Österreichische Vierteljahresschrift
für Forstwesen 1929. H. 1.).


Internacionalni kongres zavoda za šumske pokuse, koji ima da se održi u Stockholmu
od 22.—27. jula o. g., imade na svom dnevnom redu pod tačkom 2 i »Raspravljanje
o internacionalnoj šum. bibliografiji«. Ima dakle da se započne sa rešavanjem
ovog komplikovanog i teškog pitanja.


Kao neki predlog za rešavanje toga pitanja, izdao je ing. .1. Klimesch, ministerijalni
savjetnik u Beču, publikaciju »Šum. bibliografija«. U njoj izrađuje na principu
Melvil-Dewey-evih dekada bibliografski sistem za šumarstvo.


Samu raspravu autor započinje citatom: »Apart frotn the activity of a genius,
three things are chiefly necessary for realizing profitable scientific work: First, clear,
précise formulation of the Problems; second, sharp observations in field, laboratory
or muséum, and third, the knowledge of what others have alrcady done on a subjeet.
This last is the special domain of bibliography« (Da se uzmogne stvoriti nešto potrebno,
korisno, naučno, potrebno je osim djelovanja genija još troje. Prvo jeste: jasno i precizno
formulovanje problema. Drugo: oštra opažanja u prirodi, laboratoriju ili muzeju.


Treće: poznavanja svega onoga što su na tome polju stvorili drugi.)


:> A. Perušić: »Licitacija šume kneza Thurn Taksisa«, Drvotržac Zagreb 1927.
broj 15.


283