DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Govoreći o uređivanju šuma na tom posjedu navodi g. autor, da se sa uređivanjem posjeda počelo krajem prošloga stoljeća. Svrha uređivanju bila je postignuće najveće zemljišne rente (Pressler), što se među inim manifestiralo u radikalnom vađenju bukovine (i preko granice preporučene naukom), pa u forsiranju uzgoja smreke. Ovo potonje nije uspjelo. Po mišljenju g. prof. Nenadića, ove su šume najuređenije, zato i najvrjednije u državi. Ja sam ovaj navod u .»Drvotržcu« g. 192/. broj 15. upotpunio tim, da može biti i neuređenih šuma, koje su vrjednije. I ovdje moram podsjetiti, kako je potrebna stabilnost u vršenju gospodarske osnove. Kakova je ona na pr. kod mnogih imovnih općina? Što sve ne upliva na nje zino često mijenjanje ili odstupanje od nje! Što nam sve ne čini ovlaštenik sjekirom i pašom! Od kakvih je sve to štetnih posljedica po gospodarstvo! Glavni je cilj gospodarenju T. T. uzgoj četinjavih sastojina, što se obrazlaže većom vrijednosti četinjača. I ako bukva daje tamo maksimalno 45%, a jela 85% tvo rivoga drva, ipak bih preporučio, da se bukvi posveti nešto više pažnje, jer joj cijepa raste i rasti će zbog njezine sve veće upotrebe. Pomlađivanje vrši se prirodnim putem kroz 20—40 god. tako, da se »vađenjem posljednje partije sječivih stabala otegne dotle, dok tlo posvema ne obraste podmlatkom «. Umjetnim se pomlađivanjem, sadnjom smrekovine, prestalo. Najvažniji rad u uzgoju čini njegovanje (proređivanje). Pri tom se izbjegava svako šabloniziranje kao štetno i sa svakom sastojinom gospodari individualno. Cilj je ovim proredama rcgulisanje i uvećanje prirasta odnosno izgradnja normalne krošnje, bez štete za kvalitet, uzgoj lijepoga habitusa i maksimalne debljine. Pri tom se postupa individualno, a to je zaista jedino pravilno postupanje. Prorede se vrše često već decenijima. Postignuti su odlični rezultati, koji se odražavaju u prvom redu na kvaliteti, kakve nema u susjednim državnim i općinskim šumama. Ove interesantne uzgojne radnje kazuju nam vrlo mnogo. Mnogi će se zapitati, kakove prorede, kakovo individualno postupanje u preboru, najekstenzivnijoj vrsti gospodarenja! Znači, da život i razvoj sastojina često diktira odstupanje od teških okova gospodarskih osnova, da su nam one tek okvir, unutar kojega imamo da se krećemo; smjernica, koja nam kaže put i daje direktivu, da taksator mora biti što liberalniji i slobodniji imajući pred očima naš glavni zadatak: što lakši, brži, jeftiniji i bolji uzgoj — jer je produkcija izvjesnoga maksimalnoga kvantuma i kvalitete drvne masi alfa i omega našega poziva! Ima dakle i proreda i sastojinskoga (dakako umjerenoga) gospodarenja u pre bornim šumama i to sa odličnim rezultatima. Rezultati gospodarstva vide se u iskorišćavanju šuma. Objekat je u blizini željeznice i mora, isprepleten šumskim prometilima, siromašna radna snaga upućena na šumu, drvo prerađuje vrlo mnogo siromašnih malih ljudi, a način prodaje vrlo praktičan. Ovo su bitne i odlučne činjenice u iskorišćavanju. Prikazan je detaljno način iskorišćavanja glavnog, međutimnih i sporednih užitaka, donesen pregledni iskaz drvne industrije u području vlastelinstva. Prikazan je i diagram kretanja cijena građevnoga drveta. Vjernija bi slika bila, da su cijene prikazane u zlatnoj valuti. Pisac se pobliže osvrnuo na trgovačke usance u tamošnjem području, koje je isključivo šumsko-trgovačko, na bazi maloprodaja. Pisac drži, da ta trgovina ima osebujan karakter prema ostalim krajevima države, a to stoji. Ima mnogo, gotovo previše prerađivača ujedno i šum. trgovaca, a prema tom je i pretjerana konkurencija. Tu je ogroman broj izvrsnog šum. radništva, preciznost preradbe šum. proizvoda (što je u Drvotržcu g. F. osporavao), idealna šumsko-prometna i javna saobraćajna sredstva, blizina mora i neposredna prodaja u inozemstvo. 282 |