DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 37     <-- 37 -->        PDF

zemlje i plati kupovninu, jer se pravo vlasništva nad kupljenim drvnim materijalom
stiče isplatom kupovnine. Dozvola izradbe i izvoza, koja se obično uslovljava, nije
privatno-pravni uslov za sticanje vlasništva, već je samo javno-pravna kautela.


Ugovori o kupoprodaji drva na više godina zovu se i periodičkim ugovorima,
jer se međusobna podavanja (drvo i novac) vrše ili svake godine ili u nekim vremenskim
razmacima do iscrpljenja svega prodanoga drva. U koliko se. radi o izmjeni,
uvećanju ili smanjenju predmeta kupoprodaje (povećanju ili smanjenju drvnih masa,
zatim o izmjeni, uvećanju ili smanjenju kupovnine devalvacijom valute), ima se činiti
novi ugovor, jer stari s tim prestaje. Ing. A. Perušić.


STARA TISA — POSEKANA.


Na str. 6. in 8. Šumarskega lista, 1. 1923., sem opisal tiso na Zgornji Lipnici, tričetrt
ure od Radovljice. Na str. 7. je bil objavljen fotografski posnimek te tise, ki je
1, 1923. bila 17.7 m visoka in 1.3 m od tal merjena 80 cm debela. Prisodil sem jej tedaj
500 let starosti.


Posestnik hiše, ob katerej je stala, je opazil, da tisa gnije in se je bal, da mu
poruši hišo. Odločil se je meseca marca t. 1., da jo poseka.


Gozdarski organi so izvedeli o tem sele tedaj, ko je bila tisa že posekana. Bila
je od tal gori do 3 m visoko istinito gnila in votla, zato starosti ni bilo mogoče ugotoviti.
Na panju je imela 90 cm premera.


Tiso je kupil g. Franc 2upanc, lesni industrijalec na Lancovem pri Radovljici.
Razrezal jo bo v deščice, ki jih bo prodal za okrasne svrhe strugarjem in mizarjem.
Brezplačno je dal na razpolago dva odrezka drugega zdravega ploda, enega za Narodni
muzej v Ljubljani, drugega za gozdarsko razstavo, ki bo leta 1930. v Ljubljani.


Ing. Šivić.


LITERATURA


Ing. S. Franciškovič: Šume i šumarstvo Vlastelinstva Thurn-Taxis u zapad. Hrvatskoj.


U ovoj knjižici prikazuje g. autor šumski posjed i gospodarstvo pomenutog vla


stelinstva u Gorskom kotaru i Primorju.1


Na tom posjedu, kojega znatniji dio gravitira prema željeznici Zagreb—Rijeka,


sastojine su jelove i bukove. Jela je gotovo isključiva vrst drveta, dok je bukva iz


financijskih razloga gotovo sasvim iščezla. Jele ima u čistim sastojinama, dok čistih


bukvika gotovo nema. Sporadično dolazi u obzir još smreka i javor. Šume su ve


ćinom prebornoga karaktera s poznatim njihovim manama i prednostima. Ne mogu se


složiti s g. F. u tome, da je povoljan upliv svjetla prednost za preborne šume. Istina


je obratno.2 Važno je opažanje g. F., da »sastojine poprimaju više jednodobni oblik


sa potpunim sklopom u dolinama, gdje prevladava položito glineno tlo i zavjetrina«.


Cim sam došao u ove krajeve iz »ravne« Slavonije, opazio sam to i sam i upravo na


osnovu mnogih takovih opažanja naročito u bukovim šumama došao na pitanje, ne bi


li se kraj izvjesnih stanišnih odnošaja slijedio ovaj prirodni razvoj sastojina i poste


peno prešlo na pravilni visoki uzgoj sa oplodnim sječama, a dužim podmladnim raz


dobljem.


1 Vidi također Šum. List 1927., br. 9—11.
2 Vidi: Wagner M.: »Pflanzenphysiologische Studien im Walde« g. 1907. Pag 20.


281