DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— od % jele i % bukve — ideal nas mlađih šumara, koji smo ponijeli iz
škole, pa ga ne možemo napustiti sve dotle, dok se znanstveno ne dokaže
potreba druge proporcije, povoljnije i rentabilnije, nego je ova. Držim,
da ćemo na tu izmjenu još dosta dugo čekati. U koliko pak kakovi drugi,
na pr. šumo-zaštitni razlozi govore još više u prilog bukvi, nego naučno
utvrđeni razlozi, moramo to pripisati samo lokalnim prilikama. Nu u najboljem
slučaju, to bi bilo biranje manjeg zla, da se prepriječi veće zlo.


G. Dr. M i 1 e t i ć je prilikom proučavanja šumsko-gospodarskih
odnošaja u državnim šumama visokog krša označio kao glavnu zadaću
gospodarenja potiskivanje bukve na drug o m j e s t o.7 U tim je šumama
bukva najjače zastupana vrst, dok bi u buduće njezino mjesto morala
zauzeti jela. Kad bi ovo drug o mjest o označivalo neki zaseban
omjer smjese, koji bi išao više u prilog bukvi, nego je to naukom određeno,
onda bi taj omjer trebalo specijalno istaknuti, obrazložiti i svesti
u suglasje s naukom. Dok toga nema, dužni smo vjerovati, da se tu radi
o naučnom omjeru, koji omogućuje rentabilnost šumskog gospodarenja
na kršu i uz najmanji procenat uloženih kapitala u te šume. Osim toga
omjera ne poznajemo dosad nikakovog drugog, koji bi u pogledu smjese
bukve i jele odnosno smreke mogla uopće postaviti naša nauka.
Prihodno-prirasne skrižaljke pokazuju za istu starost, isti obrast
i bonitet približno dvostruki prihod jele naprama prihodu bukve po jedinici
površine. Prihod se obiju vrsti drveća dade izraziti u omjeru 1:2.
To pokazuju njemačke prihodne tabele, koje su u našoj državi jedine
udomaćene. Diferencije između pojedinih tabela mogu da budu u masama
i broju boniteta ali u omjeru nikako. Tu su saglasni svi stariji i noviji
rezultati istraživanja prirasta. Da li se radi o čistim ili mješovitim sastojinama,
ne mijenja na stvari apsolutno ništa. Stoga je deplasirano i za
školovane šumare nerazumljivo pobijanje tog stvarnog omjera prihoda
bukve sa prostom konstatacijom, da u području Velike Kapele ima bukovih
sastojina sa preko 300 m:! totalne drvne mase po jutru.s Ova se tvrdnja
iznosi bez navođenja starosti, obrasta i boniteta za dotične sastojine.
Što to znači? Tko može povjerovati u ispravnost ove tvrdnje bez tih
podataka? Prihodne tabele za bukvu pokazuju za stanovito doba, obrast
i bonitet ne samo ovu masu, nego dapače i dvostruku, t. j . 600 m:î po
jutru. Time nije još uvijek ni najmanje izgubio vrijednosti spomenuti
omjer prihoda jele i bukve, a to još manje, jer će na istom bonitetu i uz
iste uslove četinjače (jela i smreka) pokazivati gotovo dvostruk (600
odnosno 1200 m3) prihod po jutru naprama prihodu bukve. Kad se dakle
ovako pogrešno operiše s osnovnim pojmovima, ne može se nikakova
važnost pokloniti izvodima, koji izlaze iz tog krivog pojmovanja. Krive
premise dovode do krivih zaključaka.


Da resumiram. Glavna zamjerka, da današnji pogledi (napose nas
mlađih šumara) na rentabilnost i ulogu bukve spram vrijednosti jele i
smreke nikako nisu osnovani, te da naše današnje gospodarenje s bukvom
ne zadovoljava neke starije šumare, kao i ona opomena, da tojl vrsti valja
posvetiti još više pažnje, potpuno je iluzorna. Ona je neosnovana iz ovih
razloga:


7 Šumarski List, g. 1928. br. 8 i 9. Pag. 336.
8 Šumarski List, g. 1929. br. 2. Pag. 80. al. 6.


258