DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— od % jele i % bukve — ideal nas mlađih šumara, koji smo ponijeli iz škole, pa ga ne možemo napustiti sve dotle, dok se znanstveno ne dokaže potreba druge proporcije, povoljnije i rentabilnije, nego je ova. Držim, da ćemo na tu izmjenu još dosta dugo čekati. U koliko pak kakovi drugi, na pr. šumo-zaštitni razlozi govore još više u prilog bukvi, nego naučno utvrđeni razlozi, moramo to pripisati samo lokalnim prilikama. Nu u najboljem slučaju, to bi bilo biranje manjeg zla, da se prepriječi veće zlo. G. Dr. M i 1 e t i ć je prilikom proučavanja šumsko-gospodarskih odnošaja u državnim šumama visokog krša označio kao glavnu zadaću gospodarenja potiskivanje bukve na drug o m j e s t o.7 U tim je šumama bukva najjače zastupana vrst, dok bi u buduće njezino mjesto morala zauzeti jela. Kad bi ovo drug o mjest o označivalo neki zaseban omjer smjese, koji bi išao više u prilog bukvi, nego je to naukom određeno, onda bi taj omjer trebalo specijalno istaknuti, obrazložiti i svesti u suglasje s naukom. Dok toga nema, dužni smo vjerovati, da se tu radi o naučnom omjeru, koji omogućuje rentabilnost šumskog gospodarenja na kršu i uz najmanji procenat uloženih kapitala u te šume. Osim toga omjera ne poznajemo dosad nikakovog drugog, koji bi u pogledu smjese bukve i jele odnosno smreke mogla uopće postaviti naša nauka. Prihodno-prirasne skrižaljke pokazuju za istu starost, isti obrast i bonitet približno dvostruki prihod jele naprama prihodu bukve po jedinici površine. Prihod se obiju vrsti drveća dade izraziti u omjeru 1:2. To pokazuju njemačke prihodne tabele, koje su u našoj državi jedine udomaćene. Diferencije između pojedinih tabela mogu da budu u masama i broju boniteta ali u omjeru nikako. Tu su saglasni svi stariji i noviji rezultati istraživanja prirasta. Da li se radi o čistim ili mješovitim sastojinama, ne mijenja na stvari apsolutno ništa. Stoga je deplasirano i za školovane šumare nerazumljivo pobijanje tog stvarnog omjera prihoda bukve sa prostom konstatacijom, da u području Velike Kapele ima bukovih sastojina sa preko 300 m:! totalne drvne mase po jutru.s Ova se tvrdnja iznosi bez navođenja starosti, obrasta i boniteta za dotične sastojine. Što to znači? Tko može povjerovati u ispravnost ove tvrdnje bez tih podataka? Prihodne tabele za bukvu pokazuju za stanovito doba, obrast i bonitet ne samo ovu masu, nego dapače i dvostruku, t. j . 600 m:î po jutru. Time nije još uvijek ni najmanje izgubio vrijednosti spomenuti omjer prihoda jele i bukve, a to još manje, jer će na istom bonitetu i uz iste uslove četinjače (jela i smreka) pokazivati gotovo dvostruk (600 odnosno 1200 m3) prihod po jutru naprama prihodu bukve. Kad se dakle ovako pogrešno operiše s osnovnim pojmovima, ne može se nikakova važnost pokloniti izvodima, koji izlaze iz tog krivog pojmovanja. Krive premise dovode do krivih zaključaka. Da resumiram. Glavna zamjerka, da današnji pogledi (napose nas mlađih šumara) na rentabilnost i ulogu bukve spram vrijednosti jele i smreke nikako nisu osnovani, te da naše današnje gospodarenje s bukvom ne zadovoljava neke starije šumare, kao i ona opomena, da tojl vrsti valja posvetiti još više pažnje, potpuno je iluzorna. Ona je neosnovana iz ovih razloga: 7 Šumarski List, g. 1928. br. 8 i 9. Pag. 336. 8 Šumarski List, g. 1929. br. 2. Pag. 80. al. 6. 258 |