DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Ali ima mnogo faktora, koji zajednički uplivišu i na šumsku taksu j na tržnu cijenu. Od ovih je najvažnija nesolidnost konkurencije . Ovaj je faktor vrlo teško eliminisati, pogotovo kad se radi o ofertalnoj dražbi, gdje isključivo visina ponude određuje dostalnu cijenu, t. j . gdje prodavalac nije mimo visine ponude zadržao za sebe pravo izbora dostaoca. Eklatantan primjer za to daju uspjesi licitacija šuma Thurn Taxis prošlih godina, napose godine 1928. — na ekonomiji, u čijoj upravi sudjelujem. Od preko 40 oferenata dostao je samo jedan preko polovinu mase čitavog etata, dok ogromna većina nije uopće dostala ništa. Razumije se, da je ova anomalija morala imati odjeka na kasnijim dražbama i u susjednim šumama, koje se nalaze u istoj trgovačko-interesnoj sferi i istim prometnim okolnostima.5 Ponude za drvo počele su se rapidno dizati u težnji, da se na drugim dražbama predusretne analogan slučaj. ,Višu cijenu, koju je prouzročila ova anomalija, opet ne možemo smatrati trajnom i stalnom vrijednosti, jer je ona rezultanta prolaznih prilika i nesolidne trgovačke spekulacije, kojoj je u tom slučaju bila jedina svrha, da se drugi trgovci eliminišu iz posla. Kako vidimo, današnja nam tržna cijena ne dije nikakovog sigurnog uporišta, da bismo obzirom na nju mogli mijenjati znanstvenim putem utvrđene činjenice o rentabilnosti bukovog drveta u našim šumama. Mi ih ne možemo ne samo mijenjati, nego ih ne smijemo ni napustiti, jer se i kod nas već jednom moraju načela šumarske nauke uvađati u život, kako su to napredniji narodi potpuno učinili. III. Osvrt na iznesena gledišta. Vratimo se za čas na pojam dobre šum. uprave, koja je bila u svoje doba začetak ove polemike. Čini mi se, da s pojmom dobre šumske uprave nijesu nekoji naši stručnjaci potpuno na čistu. Kad bi se ovaj pojam ispravno shvatio, ne bi bilo nikako nužno naglašivati, kako povoljne uspjehe nekih licitacija vodeći šumski upravnici ne upisuju sebi u zaslugu. 0 Iz ovog dobivam dojam, da samo atributi, kao što su savjesnost, poštenje i radinost upravitelja, karakterizuju dobru upravu. Neugodna je to zabluda. Jer kada bi moralna i intelektualna kvaliteta šumskih upravnika mogla biti mjerilom za prosuđivanje uprave šuma, onda uprava šuma ne bi bila samostalna nauka, nego grana kakove socijalno-etičke znanosti. Mi međutim znamo, da osnovicu nauke o upravi šuma ne čini kvaliteta lica, nego organizacija i sistem uprave. Nije dakle stvar u kakvom možda ličnom (osobnom) prestige-u, nego u čisto naučnom, dapače u općem nacionalno-ekonomskom načelu, kod koga mi i u buduće ostajemo. Ulogu bukve u smjesi s četinjačama ne određuje samo finansijski momenat. U četinjastim šumama ima bukva vrlo važnu pomoćnu ulogu — s uzgojnog gledišta. Obzirom na ova dva faktora odredila je naša nauka najpovoljniju smjesu bukve s okolnim četinjačama. Ta je smjesa 5 Šumarski List, g. 1929. br. 2. Pag. 79. al. 6. Ovaj je najvažniji faktor kod navadanja uzroka, koji su uplivisali na uspjeh dražba, ispušten u citiranom članku. 6 Šumarski List, g. 1929. br. 2. Pag. 79. al. 7. — Govoreći o šumama vlastelinstva Thurn Taxis (Š. L. g. 1927. br. 10—12) pripisao sam visoke cijene drveta dobroj upravi vlastelinstva. Gornje naglašivanje ne bi imalo smisla, kad se ne bi odnosilo na moju tvrdnju. , 257 |