DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 12 <-- 12 --> PDF |
,nom području pokazuje današnja tržna cijena — ako eliminišemo upliv valute — jedva nekoliko procenata povišice naprama predratnoj, dok su troškovi proizvodnje narasli više nego na dvostruko. Ako samo uočijno, da je tržna cijena funkcija šumske takse i troškova proizvodnje, dolazimo do zaključka, da ona nikako ne može danas poslužiti kao mjerilo za studij o vrijednosti našeg šumskog drveća u opće, a bukve napose. Jer ako ova dva faktora rezultuju iz nezdravog i nesređenog stanja, ne rnože niti njihova funkcija pružiti pravu vrijednost. Napokon na tržnu cijenu uplivišu razni drugi faktori, koji stoje van dohvata djelovanja šumara i šumskog industrijalca. Političke trzavice, koje se još danas u svim evropskim zemljama pojavljuju i izazivlju go spodarske krize, emigracije seoskog pučanstva u velike gradove, savre meni građevni obrt, suviše velik broj pilana (koje su podignute u naj manjoj mjeri zbog bukve) i napokon različiti trgovački običaji na jednom te istom području — sve to zajedno imade karakter jednog previranja, čije se staložj^nje i konac nikako ne može već sada sagledati. Ovdje mo ramo spomenuti i poratni pad valute, njezino časovito dizanje i padanje na svjetskim burzama, teško stanje našeg saobraćaja, manjak na među narodnim trgovačkim ugovorima i još uvijek neuređenu carinsku tarifu, što sve u šumsko-trgovačkom pogledu onemogućuje ispravnu kalkula. ciju i uvelike obara cijenu šumskih produkata na svjetskom tržištu. Nije do mene da ispitujem razloge, koji su doveli do ovakove pri vredne situacije. Oni su u glavnim crtama uopće poznati. Važno je to, da je opće ekonomsko stanje danas nezdravo i da ono ima najveći upliv na gibanje tržne cijene drveta. b) Specijalno . Tržne cijene, koje g. Perušić navodi za sušačko i senjsko tržište, ne idu nikako niti na štetu jele niti u prilog bukve. Ako i pustimo iz vida opće razloge, koji danas umanjuju valjanost upliva tržne cijene na rentabilnost pojedinih vrsti našeg šumskog drveća, ne možemo proste brojke spomenutih tržišta prihvatiti bez temeljite analize. Same brojke o visini cijena bez stvarnog prikaza svih onih faktora, koji uplivišu na valjanu kalkulaciju (šumska taksa, intenzivnost preradnje, .proizvodni troškovi, procenat škartovanja i t. d.), ne daju nam gotovo ništa. Uza sve to nužno je podvući još jednu vrlo važnu činjenicu. U šu, mama visokog krša dolazi jedna osebuj´na rariteta bukve, zvana »b j e. 1 i c a«, koja je karakterizovana tim, što nema crvene srži. Zastupana je u ovim šumama u vrlo malom procentu (jedva kojih 20% od sveukupne ,bukovine), a osim toga ima još i tu manu, da nema nikakovili kriterija, po kojima bi se u spoljašnosti razlikovala ođ drugih bukovih stabala. Ta bukva »bjelica« zaslužuje poseban studij, jer je od velike ekonomske .važnosti. Analognih rariteta među četinjačama nema. Za ovu »bjelicu« stavljaju trgovci vrlo visoke ponude, dapače i više nego za četinjače. ,Kada bismo se tim slučajem dali zavesti, pa po toj »bjelici« općenito prosuđivali vrijednost bukve, nema sumnje, da bi ona znatno poskočila, te .bismo prema tome morali omjer cijena bukve spram jele (1:3) donekle .korigovati. Nu za nas »bjelica«, kao vrlo rijedak egzemplar u našim šumama, nije mjerodavna. Zato je i sasvim sporedno, koliko ona upliviše .na šumsku taksu i na cijene senjskog i sušačkog drvnog tržišta. Glavno je, da se tu radi o jednom vrlo malom izuzetku, a izuzetak nigdje i nikada ne čini pravila — izuzevši možda bivšu Vojnu Krajinu. 256 |