DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1929 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Gospodin predavač uporeduje površinu krša, iskazanu u službenoj statistici, sa površinama, koje navode neki šum. stručnjaci, pa nalazi razliku od preko dva milijuna hektara i traži razjašnjenje za ovu razliku. Budući da sam ja imao dužnost, da po šum. stručnjacima na terenu sakupljene službene podatke o šumama sredim za publikovanje, smatram potrebnim, da dadem i traženo razjašnjenje, pa Vas molim; da ga izvolite donijeti u narednom broju »Š. L.«. Kad smo god. 1925. doznali za internacionalni šumarski kongres u Rimu kao i za pripreme pojedinih država, doneta je u Ministarstvu šuma i rudnika odluka, da se i naša država što dostojnije reprezentira stručnim referatima i informativnim publikacijama o našem šumarstvu. Između ostalog zaključeno je i publiciranje jedne statistike o našim šumama i taj je posao povjeren meni. Statistički odsek nije raspolagao s podacima za cijelu državu, pa mi je stavljeno u dužnost (kao šefu odseka za trgovinu i propagandu) da organizujem i samo tehničko sakupljanje podataka na terenu. Sva odelenja Ministarstva pozvata su u isto vrijeme, da do određenog vremena sakupe podatke za svoj djelokrug poslovanja, pa i odelenje za pošumljavanje krševa i goleti, koje je već prije toga započelo sa sakupljanjem podataka za krš u Dalmaciji. S obzirom na to, komisije i šum. referenti, koji su sakupljali podatke za šume, imali su naređenje, da uzimaju u obzir sam o one podatke, koji su u katastru upisani kao šumsko zemljište, a gdje nije bilo katastra, tu su popisivali i procjenjivali sam o šumom obraslu površinu. Kad su terenski poslovi za statistiku šuma bili dovršeni i sređeni, ostala odelenja nisu još bila završila sakupljanje svojih podataka, pa ni odelenje za pošumljavanje. Uslijed toga štampani su u knjizi »Šume u kraljevini S. H. S.« sam o oni podaci, koji su po mojoj inicijativi sakupljeni za šume. Na str. 5. stoji doslovno: »Velike površine krša i goleti, koje se po katastru vode kao neplodno tlo ili kao pašnjaci, te sačinjavaju velike komplekse, nisu uračunate u ovu nepošumljenu površinu, je r se za kr š i goleti sastavlja zasebna statistika« (koja međutim ni do danas nije objavljena). Ova konstatacija ne bi smjela ostati neopaženom od g. predavača, koji ističe »opreznost, s kojom treba da promatramo i da sudimo, kada stvaramo temeljnu podlogu našim dalekosežnim, a često i vrlo sudbonosnim odlukama.« Gospodin predavač griješi nadalje, kada na str. 27. spomenute knjige iskazanu površinu od 823.610 ha smatra goli m kršem. Iz naslova tabele 3. i analize pojedinih podataka vidi se, da se to odnosi na karakter samog tla (apsolutno, relativno i krš) bez obzira na to, da li je to krševito tlo š u m o m o b r a s 1 o ili ne. Da je g. predavač uzeo u obzir ove činjenice, studirajući temeljito podatke službene statistike, bili bi nepotrebni u predavanju izneti zaključci pa i ovaj ispravak, koji donosim u punom uvjerenju, da je g. predavač u žurbi previdio gornje konstatacije. Na kraju slobodan sam dodati, da sam ja lično uvijek bio osvjedočen, da s;i svi stručni organi na terenu, koji su radili na ovoj statistici, učinili sve, što su mogli u danom vremenu i sa odobrenim kreditima. Ipak sam se u predgovoru ogradio znajući, da kraj postojećih prilika imati pretenzija na neku veliku tačnost i savršenstvo, značilo bi u najmanju ruku neskromnost. Zato sam, te podatke smatrao »bazom za dalnji rad« i j o š kr a j e m 1926, godine sastavio pravilnik, po kojem su imala drž. šum. nadleštva korigirati eventualne greške i sakupiti definitivne podatke — pretpostavljajući, da je lakše korigirati nego li prvi puta nešto sastavljati. S time sam ja završio rad na ovom 239 |