DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1929 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Do toga vremena ja ću se u svakom pojedinom konkretnom slučaju rado zauzeti, da se pojednostavi i ubrza pregled rada po Mesnim Kontrolama. Zahvaljujući na stručnoj saradnji, molim1 ugledno udruženje, da primi uverenje, da ću svaki predlog za saniranje prilika u šumarskoj struci rado primiti i nastojati da se oživotvori. Beograd , 8. aprila 1929. Ministar Šuma i Rudnika Lazar Radivojević v. .. Predseđništvu Jugoslavenskog Šumarskog Udruženja u Zagrebu, Čast mi je saopćiti tom Udruženju, da sam predstavkom od 11. januara 1929. broj 619 podnesenu mi rezoluciju Glavne Skupštine od 8. i 9. decembra 1928. godine o zabrani izvoza hrastovih pragova uzeo u svestrano razmatranje i obzirom na veliko značenje i zamašitost ovoga pitanja istu iznesao pred Šumarski Odbor Generalne Direkcije Šuma. Šumarski Odbor na svojoj plenarnoj sjednici od 12. februara 1929. našao je, da činjenice iznesene u rezoluciji odgovaraju stvarnom stanju i da je hiperprodukcija hrastovih željezničkih pragova kadra da ugrozi eksistenciju hrastovih šuma i moguć nost snabdjevanja države hrastovim pragovima u najbližoj budućnosti. Prava mjera za regulisanje pitanja leži po mišljenju Š. Odbora u glavnom na regulisanju sječa, a kao sporedna mjera povišenje carine na izvoz pragova, odnosno ustanovljenje izvozne carine do 25% od vrednosti hrastovih pragova, koji se izvažaju. U tom pogledu podneta je predstavka Gospodinu Ministru Finansija. Rešenjem Generalne Direkcije Šuma cd 1. IV. 1929. broj 4.970 upućenom Velikim Županima sremske, osiječke, zagrebačke i primorsko-krajiške oblasti, odredjeno je, da oblasni šumarski referenti kod odobravanja drvosječnih predloga za šume samoupravnih tijela vode strogo računa o tome, da se u hrastovim visokim šumama na glavnome užitku ne iskorišćuju stabla ispod 50 cm. prsnog promjera, osim u slučaju, ako su odobrenom gospodarstvenom osnovom predviđeni. Nadalje je ovim riješenjem određeno, da se predloži za iskorišćava´nje hrastovih stabala iz visokih šuma prethvatom na glavnom´ užitku i ispod 50 crn prsnog promjera iz šuma samoupravnih tijela neće u buduće odobravati po ovom Ministarstvu. Ostali zaključci Šumarskog Odbora glede izvršenja revizije privrednih planova onih hrastovih, mješovitih šuma nedržavnog posjeda, gdje je odobravana pretvorba visokih šuma u nisku ili u drugu vrst kulture; glede uvjerenja o poreklu onih sortimenata drva, a napose pragova, kao i glede mjera u pogledu nelegalnog iskorišćavanja šuma, dostavljeni su nadležnim odelenjima, da spreme predloge za njihovo izvršenje. Zahvaljujuć se na saradnji u ovako krupnim pitanjima, molim uvaženo Udruženje, da me i u buduće izvoli podupirati svojim stručnim predlozima za unapređenje šumarstva. Ministar Šuma i Rudnika: Lazar Radšvoiević v. r. PISMO UREDNIŠTVU Uredništvu Šumarskog lista Zagreb. Vrlo poštovani gospodine urednice! U 4. broju Šumarskog lista o. g. na str. 183. i dalje, gdje se govori o statistici i uma, iznose se izvjesne tvrdnje, koje treba razjasniti. 238 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1929 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Gospodin predavač uporeduje površinu krša, iskazanu u službenoj statistici, sa površinama, koje navode neki šum. stručnjaci, pa nalazi razliku od preko dva milijuna hektara i traži razjašnjenje za ovu razliku. Budući da sam ja imao dužnost, da po šum. stručnjacima na terenu sakupljene službene podatke o šumama sredim za publikovanje, smatram potrebnim, da dadem i traženo razjašnjenje, pa Vas molim; da ga izvolite donijeti u narednom broju »Š. L.«. Kad smo god. 1925. doznali za internacionalni šumarski kongres u Rimu kao i za pripreme pojedinih država, doneta je u Ministarstvu šuma i rudnika odluka, da se i naša država što dostojnije reprezentira stručnim referatima i informativnim publikacijama o našem šumarstvu. Između ostalog zaključeno je i publiciranje jedne statistike o našim šumama i taj je posao povjeren meni. Statistički odsek nije raspolagao s podacima za cijelu državu, pa mi je stavljeno u dužnost (kao šefu odseka za trgovinu i propagandu) da organizujem i samo tehničko sakupljanje podataka na terenu. Sva odelenja Ministarstva pozvata su u isto vrijeme, da do određenog vremena sakupe podatke za svoj djelokrug poslovanja, pa i odelenje za pošumljavanje krševa i goleti, koje je već prije toga započelo sa sakupljanjem podataka za krš u Dalmaciji. S obzirom na to, komisije i šum. referenti, koji su sakupljali podatke za šume, imali su naređenje, da uzimaju u obzir sam o one podatke, koji su u katastru upisani kao šumsko zemljište, a gdje nije bilo katastra, tu su popisivali i procjenjivali sam o šumom obraslu površinu. Kad su terenski poslovi za statistiku šuma bili dovršeni i sređeni, ostala odelenja nisu još bila završila sakupljanje svojih podataka, pa ni odelenje za pošumljavanje. Uslijed toga štampani su u knjizi »Šume u kraljevini S. H. S.« sam o oni podaci, koji su po mojoj inicijativi sakupljeni za šume. Na str. 5. stoji doslovno: »Velike površine krša i goleti, koje se po katastru vode kao neplodno tlo ili kao pašnjaci, te sačinjavaju velike komplekse, nisu uračunate u ovu nepošumljenu površinu, je r se za kr š i goleti sastavlja zasebna statistika« (koja međutim ni do danas nije objavljena). Ova konstatacija ne bi smjela ostati neopaženom od g. predavača, koji ističe »opreznost, s kojom treba da promatramo i da sudimo, kada stvaramo temeljnu podlogu našim dalekosežnim, a često i vrlo sudbonosnim odlukama.« Gospodin predavač griješi nadalje, kada na str. 27. spomenute knjige iskazanu površinu od 823.610 ha smatra goli m kršem. Iz naslova tabele 3. i analize pojedinih podataka vidi se, da se to odnosi na karakter samog tla (apsolutno, relativno i krš) bez obzira na to, da li je to krševito tlo š u m o m o b r a s 1 o ili ne. Da je g. predavač uzeo u obzir ove činjenice, studirajući temeljito podatke službene statistike, bili bi nepotrebni u predavanju izneti zaključci pa i ovaj ispravak, koji donosim u punom uvjerenju, da je g. predavač u žurbi previdio gornje konstatacije. Na kraju slobodan sam dodati, da sam ja lično uvijek bio osvjedočen, da s;i svi stručni organi na terenu, koji su radili na ovoj statistici, učinili sve, što su mogli u danom vremenu i sa odobrenim kreditima. Ipak sam se u predgovoru ogradio znajući, da kraj postojećih prilika imati pretenzija na neku veliku tačnost i savršenstvo, značilo bi u najmanju ruku neskromnost. Zato sam, te podatke smatrao »bazom za dalnji rad« i j o š kr a j e m 1926, godine sastavio pravilnik, po kojem su imala drž. šum. nadleštva korigirati eventualne greške i sakupiti definitivne podatke — pretpostavljajući, da je lakše korigirati nego li prvi puta nešto sastavljati. S time sam ja završio rad na ovom 239 |