DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1929 str. 38     <-- 38 -->        PDF

sku nastavu. Naprotiv, po svom osnovnom zadatku poljoprivredna i šumarska privreda


— koliko god se one razlikovale u tehnici ekonomisanja — čine jednu daleko prirodniju
cjelost. U tu cjelost danas više nikako ne pristaje rudarstvo, već traži posve
zaseban položaj. Iz toga razloga danas je jedino ispravno vezivanje šumarske nastave
sa poljoprivrednom, a nikako ne sa rudarskom.
Pa i tamo, gdje je šumarska i rudarska obuka od davnine bila povezana, kao
.. pr. u Šćavnici u bivšoj Madžarskoj, postojao je prije rata sa strane svih stručnih
krugova živ pokret, da se šumarstvo odvoji od rudarstva i prenese na univerzitet .
Budimpeštu.


2. Iz osnova je pogrešno gledište, da su p roče n at šumovitosti
nekog kraja, prostranstvo njegovih šuma ili drvne mase
i njihovi prihodi odlučni kod odabiranja sjedišta neke visoke
´šumarsk e škole . Ti momenti odlučni su za organizaciju šumarske administracije,
a ne nastave. Za uspješnu šumarsku nastavu nisu potrebne što veće
površine šuma, već što veća mogućnost lakog predočavanja i upoznavanja svih biljnogeografskih
regija, svih vrsti drveta, svih vrsti uzgoja, svih načina podizanja, iskorišćavanja,
uređivanja i uprave šuma na različitim kategorijama posjeda. Dakle za
metodičku stručnu nastavu ne dostaju velika prostranstva bosanskih prašuma, koje
su se tek najgrubljim i najprimitivnijim načinima počele u nedavnoj prošlosti iskol´išćavati
— i šikare, koje su nastale neracionalnim načinom sječe i uzgajanja šuma.
Radi se za nastavu u prvom redu o šumama, na kojima se vide rezultati dugogodišnjeg
rada šumara uzgajača, uredivača, eksploatatora i upravnika. Radi se o kraju,
gdje — pored pobrojanih uslova — nalazimo sređene prilike u svakom pogledu. U
tom smjeru — dakle kao objekti valjane i metodičke nastave — bosanske šume ne
odgovaraju nikako. One su naprotiv i nažalost najizrazitiji primjer negativno g
šumarsko-političkog i šumarsko-privrednog rada. Jasn o je, da ekonomsk i
negativni objekti ne mogu biti od dovoljne obrazovane vrijednosti
. Istina, i ti će se objekti vremenom moći da dignu do instruktivne vrijednosti.
No rad oko toga pridizanja nije i ne može biti stvar šumarske nastave, već valjane
šumarske administracije. Pa i taj će rad tražiti mnoge decenije. Uostalom — kako
je ustanovljeno u najnovije vrijeme — Bosna ima tek 2% više pravih šuma nego
Hrvatska i Slavonija.
3. Sav remen a šumarska nastava treba da se razvija na izgrađenim
univerzitetima, a ne na izolovanim visokim škola ma
ili fakultetima . Ta je osnovna misao već oživotvorena osnivanjem šumarskiii
fakulteta na univerzitetima i ne treba, da je još ovdje teorijski branimo. Hoćemo
tek da naglasimo, da je podržavanje veze šumarstva sa bliskim osnovnim,
pomoćnim i srodnim naukama osnovni uslov za razvoj šumarske nauke i nastave.
Ovaj cilj može da poluči šumarska nastava samo onda, ako može podržavati čvrste
veze sa disciplinama biološke, matematičko-tehničke, pravne, ekonomske i komercijalne
prirode. Za te discipline traže se naučenjaci specijalisti. Ove ne može dati
sama šumarska visoka škola, jer bi inače njen nastavnički kadar morao biti vanredno
velik i prema tome vanredno skup. Oni mogu da se nadu samo na ostalim fakultetima
jednog potpunog univerziteta. Iz ovoga praktički slijedi, da sjedište šumarske visoke
nastave treba da bude ondje, gdje se nalazi ovakav jedan univerzitet, dakle ne u
Sarajevu.
4. Savre mena visoka šumarska nastava treba da se nalazi
na raskrsnici željezničkih p u t e v a, kako bi se što lakše moglo u jedno n
danu — ili u još kraćem vremenu — prilaziti oglednim objektima. Sarajevo je u tom
pogledu posve nezgodno: poradi svoga položaja, poradi teške pristupnosti instruk230