DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1929 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Dobre smo rezultate dobili u gornjem dijelu zone hrasta — pa u donjem dijelu bukve. Izbojcima mnogo bura smeta. Vrlo je oportuno, da se medu borovinu miješa ova vrsta topole već radi požara. 3. Šumsko-gospodarske nijere u podignutim kulturama. Na Kršu podignute kulture imaju mnogo neprijatelja. Da uzmognu odrasti i izvršiti svoju zadaću, moramo u njima provoditi sve one šumsko- gospodarske mjere, kojima ćemo po mogućnosti otkloniti štetan uticaj raznih neprijatelja, a pomoći napredovanju sastojina. Mnogi kalamiteti, kojima su izložene kulture na Kršu, imaju svoj korijen u prilikama staništa. To slijedi iz onoga, što smo ranije kazali. Duga ljetna suša, pojačana djelovanjem bure, veliki je zatornik kultura. Golomrazica mnogo smeta rasadnicima i mladoj sastojim´. Odraslije kulture naročito vrsti P. laricio Endlicher mnogo stradavaju od snije_ga. Nijesu rijetki ni požarevi, koji u kulturi četinjara unište u kratak čas sve, što je trudom i troškom uzgajano dugi niz godina. Oštećivanja od stoke veoma su štetna. Osobito rano s proljeća zahvati sitna stoka veoma rado i borove i vršike. Oni iza toga zakržljaju i potpuno zaostanu u porastu. Oštećivanje od insekata veoma je često i na liščarima i na četinjarima. Mi ćemo ovdje samo radi opće orijentacije navesti one najvažnije, a te su: borov proštenjar (Cnethocampa pityocampa Schiff.), borov savijač (Grapholitha buoliana Schiff.), borova pilatka (Lophyrus rufus Ktzb), čempresov sjajnik (Buprestis cupressi) i hrušt (Melolontha vulgaris L.). Borov proštenjar brsti na borovim kulturama, u prvom redu na sunčanim stranama, a istom onda, kad je završio brštenje ovdje, povlači se na ostale ekspozicije. Karakteristična su njegova gnijezda kao kudjelje. Javlja se ranije u nižim položajima, dok je 1923. i 1924. god. već poplavio kulture i na visini od preko 700 m. Dokaz njegove aklimatizacije u potpunom smislu. Osim na borovima, naročito na crnom boru, našli smo gnijezda i na šmrikulji (Juniperus oxycedrus), kad je borovu već u najvećem dijelu obrstio. Borov proštenjar redovno napada poodmakle sastojine, najviše vrhove stabala. Zato je i čišćenje dosta teško, to teže, što su dlačice na gusjenici otrovne i prouzrokuju upalu, naročito na nosnim žljezdama, oku i t. d. Borov savijač dolazi na mladim kulturama i nije toliko štetan, kao ni borova pilatka. Čempresov sjajnik dolazi na vrsti Cupressus. Mnogo šteta prave grčice hrušta, osobito u kulturama crnog bora u nadmorskoj visini od preko 600 m. Izgleda, da ne dira sadnice crnog jasena. Osim navedenih štetnika najviše štete pravi čovjek. Valja još napomenuti i oštećivanje hrastovine po medljici (Microsphaera alphitoides, Qriffon i Monblanc). Kako je pošumljavanje na Kršu u glavnom vezano sa poboljšanjem zemljišta, svako oštećivanje sastojine imade za posljedicu u isto vrijeme i deterijoriranje zemljišta. Svako oštećivanje sastojine povlači za sobom i slabljenje rezultata, za kojim idemo sa pošumljavanjem. Izvjesne mjere pomoći će, te će se mnogo oštećivanje, ako ne sasvim eliminirati, a ono barem svesti na najmanju mjeru. Te su mjere slijedeće: 1. podizanje ograda.i osiguravanje čuvanja od stoke i od čovjeka; podignuta kamena ograda čuva od vjetra i požara; 223 |