DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1929 str. 23 <-- 23 --> PDF |
taj ,način čini pašnjake neprohodnim preko cijele zime, kao što nam taku sliku prirode pokazuju Morine i pašnjaci na Kupresu. Razlika u vrućini može na kršu biti veoma velika usljed toga, što se gole i bezdrvne površine ugriju i povećavaju apsolutnu toplinu sunca. Od toplih vjetrova važan je za krš t. zv. vjetar široko, koji duva s juga, veoma je topao i vlažan, te donosi obično kišu, koja je za vegetaciju na kršu od neprocjenjive vrijednosti, te prema tome i produkcija trave na kršu zavisi jedino od kiše, koja u ljetu nailazi samo sa južne strane, od koje duva vlažni vjetar široko. Kapacitet vode na kršu je radi samog sastava krša sa pećinama, provalijama i t. d., veoma slab i brzo u kršu nastaje velika suša, jer nema tekućih voda, radi koje oskudice trpi i stoka i ljudi. Radi geognotske podloge krša, koja se sastoji od krede i krečanika dolomita, ne može da se pospješuje odliv vode u niže slojeve, iz kojih slojeva da se voda opet pojavi u obliku vrela, potoka i rijeka, usljed čega nastaje oskudica vode. Radi toga planinštari su ,prinuždeni, da se služe vodom iz primitivno sagrađenih čatrnja i prirodnih lokava za napojišta marve. .U ove čatrnje i lokve kupi se voda od kiše i otopljenog snijega. Lokve se prave u prirodnim dolama sa čvrstom podlogom, koja se nabije sa ilovačom i crljenicom, da bolje drži vodu. Pošto su lokve otvorene, to voda iz istih brzo hlapi i stoka kod stalne suše već u mjesecu julu oskudijeva na vodi. Kvaliteta stočne hrane je na kršu općenito i prosječno dobra: radi toga, što na kršu rastu vrlo sočne i snažne biljke, kako narod ima izraz »pitoma trava«, a koje uspijevanje ovisi samo i jedino o čestim kišama. Usljed suše ´na kršu biva trava opora, slabo hraniva, tvrda i vrlo teško probavljiva, a stoka radi toga slabi, te je češće izložena raznim oboljenjima. Plodniji dijelovi na pašnjacima krša usljed potrebe na poljoprivrednom tlu kao dole, doline i ravni dijelovi privađaju se poljoprivredi, jer sadržavaju dovoljno vlage, te su većinom u privatnom posjedu ili su uzurpirani komadi drž. zemljišta. Sijeno na livadama krša je.oporo i tvrdo, ali ,zato vrlo hranivo, te se rado upotrebljava kao hrana za konje i ovce. Sijeno se odgoni kućama ili se na visokim alpinskim pašnjacima, gdje takih livada ima, stavlja kod koliba u košare, da se u proljeće izmeće marvi, koja je dotjerana rano u proljeće za obradu privatnog posjeda. Prinos sijena je različit, te ovisi o položaju tla. Doline i ravni dije lovi daju .više sijena, nego brežuljasti izbojci i vrhovi bregova, koji su izloženi jakom vjetru (buri), a koji vjetar, kako smo naveli, odnosi i ono malo crnice, koja je potrebna za vegetaciju na kršu. Poprečni produkt sijena je po 1 ha 5 do 16 metričkih centi. Uobičajeno je, da na visoke pašnjake, koji se nalaze u blizini izvje snih općina, ove izgone svoju stoku radi prehrane u proljeće, dok ne stignu planinštari na visoku alpinsku pašu, radi čega nastaju izvjesne pri tužbe i dugotrajni sporovi, koji se ne mogu nepristrano riješiti, a koji način iskorišćavanja ispaša zahtijeva brzo i energično uređenje ispaša i promjene već sasma zastarjelog ramazanskog zakona od g. 1858., po kome dotična općina ima pravo paše i na visokim pašnjacima, ako gra nice ove padaju u atar katastralnih granica. 215 |