DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 4 <-- 4 --> PDF |
mapa zatražimo kopiju originalnih nacrta, što je u ostalom skopčano sa materijalnim izdatcima, jer se za kopiranje plaća po parceli neka stanovita svota. Stoga ovdje želim opisati način, kako mi sami možemo doći do originalnih nacrta ili bolje reći: do nacrta, koji se najviše približuju svojim originalima. Valja držati na umu, da u geodeziji nema apsolutne ili matematičke točnosti i baš zato u svim geodetskim poslovima moramo nastojati, da se pomogućnosti što više približimo originalnim nacrtima, odnosno stanju u naravi, koje ima odgovarati tima nacrtima. Ako držimo pred očima sve faktore, koji uplivišu na netačnost kopija katastralnih nacrta, kao što je već samo crtanje originalnih nacrta razdjeljenih u sekcije, zatim mjerilo 1 : 2880, neizbježive pogreške kod same izmjere, izravnanje tih pogrešaka, koje redovito ide na štetu tačnosti oblika šume, zatim pogreške nastale kod litografisanja i pogreške nastale uslijed sušenja papira, pa ako te faktore nastojimo što više odstraniti, onda smo se time najvećom vjerojatnošću približili samome originalnom nacrtu i tek tada možemo takav ispravljeni nacrt uzeti za podlogu dalnjem radu. Dok to ne učinimo, ne možemo biti sigurni, da ćemo preuzeto omeđašenje valjano i točno obaviti. Napred sam spomenuo, da se spajanjem dijelova na sekcijama katastralni nacrt razdjeljuje na 500 jednakih kvadrata uz uvjet, da je kopija kat: nacrta jednaka svojem originalu. Ako svaki dio od 40 hvati na sekcijama razdijelimo još na polovicu, onda ćemo dobiti na sekcijama istok— zapad 50 jednakih dijelova, a na sekcijama sjever—jug 40, pa ako spojimo sve te dijelove, razdijeliti ćemo katastralni list na 2000 kvadrata. Sa ovakovim dijeljenjem cijelog katastralnog lista u kvadrate mogli bismo ići još i dalje tako, da sekcije istok—zapad razdijelimo na 100 jednakih dijelova, a sekcije sjever—jug na 80, čime bi cijeli katastralni list bio razdijeljen na 8000 kvadrata. Svaka kopija katastralnog lista deformisana je, pa će prema tome i tih 500, 2000, odnosno 8000 kvadrata biti de facto deformisani. Ako sada uzmemo u razmatranje svaki kvadrat za sebe i ako s njim računamo kao sa jedinicom, onda će se i pogreške u površini cijelog katastralnog lista umanjiti za 500, 2000, odnosno 8000 puta. Iz tog umanjenja pogrešaka jasno se vidi, da će se ti kvadrati, što su im stranice manje, sve više približavati svojim originalnim kvadratima, koji će u prvom slučaju imati duljinu stranice 40 hvati, u drugom slučaju 20 hvati, a u trećem slučaju 10 hvati. Sa praktičnog gledišta u većini slučajeva poklapati će se deformisani kvadrati sa originalnim kvadratima, koji imadu dužinu stranice 40 hvati, a ako su razlike između kopije i originala veće, tada će se poklapati deformisani kvadrati sa originalnima, koji imadu dužinu stranice 20 hvati. Ako bi bile razlike između kopije i originala vrlo velike, tada bi se imali uzeti u obzir kvadrati sa stranicom od 10 hvati, do čega gotovo nikada neće doći. Da ove male kvadrate uzmognemo praktički upotrebiti za izravnanje pogrešaka nastalih usljed deformisanog katastralnog lista, mi ćemo si narisati sekcije katastralnog lista u njihovim originalnim veličinama, t. j . sekcije istok—zapad točno jednake 1000 hvati, a sekcije sjever—jug tačno jednake 800 hvati. Tako dobiveni pravokutnik kontrolirati ćemo sa hipotenuzom. 148 |