DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Nato predsjednik predaje riječ g. ing. Andriji Perušiću, šefu ogulinske imovne općine, jednome od prvih osnivača ovog udruženja. Oosp. Perušić u svečanoj tišini govori o važnosti šumarstva i zadaći mladog šumara u glavnom ovako: Riješeno je pitanje vjere, pitanje mača, imena i slobode, a sada treba bratski rješavati pitanje dobrog hljeba, pitanje blagostanja. Tu dolazi u obzir sistematska i konstruktivna borba oko naše kulturne obnove i jačanja kako bi se mogli održati kraj konkurencije pametnih, jakih i bogatih, a da ne budemo od njih ovisni. Naša je država agrarna, naša je narodna snaga polje i šuma. Šuma nam reprezentira ogromnu nacio nalnu imovinu. Njezinu vrijednost izraziti u novcu nije lako. Ako je gledamo kao stvar za prodaju i bez obzira na druge posredne koristi od šuma, možda bi mogli njenu vrijednost ustanoviti sa cea 25 milijarda dinara. Vrijednost pak današnjeg godišnjeg prihoda od šuma iznosi 5—^500 milijuna dinara, a osim toga šume zaposluju posredno ili neposredno oko 120.000 ljudi i daju im mogućnost zarade. Narod zaradi na našim šumama preko dvije milijarde dinara na godinu, a to predstavlja bezuvjetno jedno od najjačih naših, vrela privrede. Od sve naše industrije naša je šumska industrija najjača. U našoj državi imade poljoprivrednog tla 11,125.000 ha, šumskog tla 7,586.026 ha, neproduktivnog tla 6,114.474 ha, dok je ukupna površina 24,825.500 ha. Ako šumskom tlu pribrojimo neproduktivno tlo, koje je sposobno za šumsku kulturu, onda dolazimo, da imade šuma i za šume sposobnog tla skoro polovicu ukupne navedene površine. Od navedene šumske površine otpada na visoke šume 59%, srednje šume 6%, izda načke šume 24%, šikare 11%. Prema vlasnicima šumskoga tla otpada na državu 47.7%, na općinske šume 19%, na privatne šume 33.3%. Po vrsti drva imade listača 65%, četinjača 14%. Ostatak otpada na razno. Šume eksploatiraju pojedinci, mala i velika poduzeća. Velikih pilana imademo 300, malih i potočara 2300. Osim toga imademo bezbroj tvornica, koje prerađuju šumske proizvode, dok u Sloveniji postoji i domaća kućna drvna industrija, te konačno u svim krajevima produkcija drvenog uglja i ljekovitog bilja. O bogatstvu naših šuma mnogo se govori, ali bilo bi ispravnije da govorimo o velikom kompleksu, koji šume pokrivaju, dok su naše šume stvarno slabo dotjerane. Produkcija naših šuma ne zadovoljava ni obzirom na kvantum ni obzirom na kvalitetu. Produkcija je niska, a razloge tome treba tražiti u njihovoj iieuredenosti, u pomanjkanju strogih zakonskih propisa, pomanjkanju prometala. Od šuma se traži mnogo, a ne dopuštaju se nikakve investicije. Eksploatacija nije stručna, pošumljivanja se ne vrše ili vrše u smiješnim razmjerima prema eksploataciji. Podizanje šuma zadatak je našega šumarstva. A to podizanje dati će se postići: 1. novim pošumljivanjem na devastiranim površinama; 2. resurekcijom šuma na devastiranim površinama; 3. što racionalnijom eksploatacijom i propisnim pošumljivanjem sječina; 4. amelioracijorn i njegovanjem mladih sastojina. Predavač dalje govori o eksploataciji, koja da je danas primitivna i ekstenzivna. Ističe važnost izgradnje prometala kao uvjet veće produkcije i dizanja cijene našim šumama. Naglašuje dužnost države i općina, da investiraju u šume i da se zadovolje sa manjim čistim dobitkom iz šumskih kompleksa. Dok se ne izgrade željezničke mreže i ceste, mnoge će naše šume ostati i nadalje mrtvi kapitali. Dalje govornik nastavlja: U našoj državi potroši se oko 12 milijuna kubnih metara drveta. Najviše troši seljak i to oko 7 milijuna kubnih metara. Tu bi se dala načiniti uštednja racionalizacijom i štednjom, što bi predstavljalo vrijednost od cea 70 milijuna godišnje. Mi smo važna eksportna zemlja u pogledu izvoza drva. Svega je od godine 1920. do 1928. izvezeno drva preko dvadeset i devet milijuna tona u vrijednosti od preko 54 milijarde dinara. Sve to u 44 strane države na svim kontinentima. Veliki su dakle zadaci, pred kojima stoji mladi šumar, ako se želi naše šume učiniti produktivnijim, i sačuvati ih od neracionalne eksploatacije i devastiranja. 182 |