DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 29 <-- 29 --> PDF |
. i* Mjesto Geog. širina i s * CS I. 11. III. IV. Mjese c V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. O O Rab . 44 ´ 45´ 6 5´7 6 5 8 1 125 17-4 21-7 24-2 239 194 152 11.0 8-1 13-4 Šibenik 43° 43´ 3 6-8 7-5 10-1 14-2 18-6 227 25-6 24-8 20-9 16 6 113 7-8 15-6 Split . 43° 31´ 17 7-0 7-8 10-5 142 18-5 225 25-6 24-8 209 16-8 11-8 8-1 157 Hvar . 43° 10´ 9 8 6 9-0 111 143 18 3 22-8 25-1 24"6 217 18 1 13-2 9-7 16 3 Gruž 42° 40´ 6 8-5 8-8 11-2 14-8 19-3 232 25-7 247 21-2 17-4 125 9 4 164 Budva 42° 32´ 10 8 9 9 6 119 15-2 195 23 1 26-1 25´5 22 5 18-8 13-8 102 171 3.47Ć:. Na Hvaru je broj dana sa kišom u jeseni 27, zimi 36, proljeće 27, a u ljetu 14. Na osnovu izloženoga, imajući pred očima biljne družbe dovodi rana jesenja sjetva sa sjemenom vrsti P. haleppensis Mili, P. maritima Poir, i P. pinea L. do dobrog rezultata u zoni, gdje je: vegetacioni tip: Lignosa, formaciona klasa: Laurilignosa i Durilignosa, formaciona grupa: Laurifruticata, Durisilvae, Durifruticeta. Možemo kazati, da su rezultati sa sjetvom pomenutih vrsta postignuti u zoni sa surtopskim karakteristikama, u zoni zimskih kiša. Osim navedenih vrsta došlo se do dobrog rezultata i sa sjetvom crnog bora Pinus laricio Endlicher, kao i sa sjetvom crnike (Q. ilex L.). No kako rad sa ovim vrstama nije još raširen a ni proučen na našim staništima, za sada ćemo ga pustiti iz vida kao i sjetvu ostalih vrsta primjerice Cedrus Libani Loudon, Cupressus sempervirens L. i t. d. Pri pretvaranju sastojina t. j. pri izmjeni prolaznih sastojina sa trajnim sastojinama, dolazi do upotrebe sjetva u slučaju pretvaranja prolazne borove sastojine u trajnu jelovu sastojinu. Ovo se provodi redovito sjetvom na krpe, a u doba kad je borova sastojina već u toliko doprinjela poboljšanju staništa, da se osjeća i pojačanje relativne vlage i stvaranje humoznog sloja. (9) b) V j e š t a č k o pošumljavanje sadnjom. Druga u nas raširenija metoda vještačkog pošumljavanja jest pošumljavanje sadnicama. Na golim terenima prirede se rupe poprečno 30—40 cm. širine sa dubinom od 30—40 cm. Uvažujući sve momente, koji dolaze u obzir pri ovom radu, odgajamo u rasadnicima sadnice, prenesemo ih na teren i zasadimo u priređene rupe. Pri ovom radu moramo imati u vidu: 1. izbor vrsti drva; 2. odgoj sadnica u rasadnika; 3. vrijeme sadnje; 4. prenos sadnica iz rasadnika na teren i 5. sam rad oko sadnje na terenu. 173 |