DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 22     <-- 22 -->        PDF

terra rossa. Pri slojevima, više manje horizontalnima, nemoguće je prodiranje
korijenja u dubljinu.


Prodiranje korijena u dubljine od velike je važnosti za pošumljavanje,
jer osigurava namicanje potrebne vlage — pomaže izbojnu snagu.
Od vrsta, čiji su elementi sačuvani, dolaze u zoni makije mnogi elementi
makije. U prvom je redu hrast crnika (česmina = Quercus ilex L.). Van
ove zone dolazi naročito Quercus lanuginosa Thuill, Fraxinus ornus L.,
Ostrya carpinifolia Scop., Carpinus duinensis Scop. i t. d. Na izmaku zone
makija i na početku zone običnih lišćara, uz ostale, dolazi Paliurus australis
üaertn. Sve ove vrste imaju veoma jaku izbojnu snagu.


Radi ilustracija napominjemo, da smo na vrsti Fraxinus ornus L.
na ostrvu Krku, u šumskom predjelu Grdnje, našli jednogodišnjih izbojaka
u dužini od preko jednog metra (l). Ovaj jaki prirast javlja se iza sječe
na panj već u prvoj i drugoj godini. No u svakom slučaju možemo konstatovati
pojačani prirast u visinu još jednoć kasnije i to u momentu, kad
je krošnja ojačala. Prvi je dakle jaki prirast rezultat rezervnih hraniva,
a drugi uvećane asimilatorne površine. (2)


Druga su opet staništa na Kršu, gdje je nestalo elemenata za šumu.
Na ovim zemljištima ili nema vegetacije (strmine, vododerine) ili nalazimo
raznovrsne biljne asocijacije. Među najglavnijima su asocijacije kadulje
(Salvia officinalis L.). Između raspucanih gromada krečnjaka, gdje
se je sabrala terra rossa, nalazi kadulja uslove za život. Osim vrsti Salvia
dolaze još i druge vrste, kojima ide korijenje jednako duboko i koje se
na terri rossi zadržavaju. To su naročito vrste Helichryrsum, Teucrium,
Satureja i t. d. Sa ovim perenius vrstama dolaze i anuelne vrste, naročito
na staništima, gdje su slojevi krečnjaka ustrmljeni, pa osobito u uvalicama,
gdje je dublje zemljište.


Dok elementi ove formacije nisu raskidani, već međuse združeni,
doprinašaju oni i poboljšanju zemljišta. Prekomjerna paša a i drugo neracionalno
iskorištavanje, kojim se prekida sklop ove asocijacije, doprinosi,
te voda odnosi zemljište, pa tako razara osnovicu vegetacije.


Ima na Kršu još jedan karakterističan tip goleti. To su površine
gologa krečnjaka. Na njima nalaze uslove za život u glavnom samo razne
vrste lišajeva. Radi nedostatka zemljišta ubrajamo ove terene, sa šumarsko
gospodarskog gledišta, među sterilne. Zemljišta dolina i uvala, podesna
za obrađivanje — redovito je već davno zauzela poljoprivreda.
To su t. zv. kulturna zemljišta. Strmine su terasirane, da voda zemljište
ne odnosi. Radi osiguranja od usrtanja stoke zemljišta su ograđena suhim
ziđem, koje dobro služi i proti bure.


Kultura uljike ili maslinke (Olea auropea L.) dolazi u zoni makije.
Od voća zauzima jedno od najglavnijih mjesta smokva (Ficus carica L.),
rogač (Ceratonia siliqua L.), rnozgranj (Punica granatum L.), a tu i tamo,
u najjačoj zoni makije, narandža i limun (Citrus auxantium et Citrus Limonium
Risso). Na ovim t. zv. kulturnim zemljištima dolaze mnoge vrste
plemenitih voćaka, dajući plod odlične kvalitete i doprinoseći mnogo poboljšanju
životnih prilika u tome kraju. Veoma dobro uspijeva višnja ili
maraska (Prunus Cerasus L.), trešnja (Prunus avium L.), breskva (Prunus
persica S. et Z.), mandule ili badem (Amygdalus communis L.), zatim
žižulja ili čičimak (Zizyphus vulgaris Lam.), orah (Juglans nigra L.), koprivić
ili košćela (Celtis australis L.).


166