DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 22 <-- 22 --> PDF |
terra rossa. Pri slojevima, više manje horizontalnima, nemoguće je prodiranje korijenja u dubljinu. Prodiranje korijena u dubljine od velike je važnosti za pošumljavanje, jer osigurava namicanje potrebne vlage — pomaže izbojnu snagu. Od vrsta, čiji su elementi sačuvani, dolaze u zoni makije mnogi elementi makije. U prvom je redu hrast crnika (česmina = Quercus ilex L.). Van ove zone dolazi naročito Quercus lanuginosa Thuill, Fraxinus ornus L., Ostrya carpinifolia Scop., Carpinus duinensis Scop. i t. d. Na izmaku zone makija i na početku zone običnih lišćara, uz ostale, dolazi Paliurus australis üaertn. Sve ove vrste imaju veoma jaku izbojnu snagu. Radi ilustracija napominjemo, da smo na vrsti Fraxinus ornus L. na ostrvu Krku, u šumskom predjelu Grdnje, našli jednogodišnjih izbojaka u dužini od preko jednog metra (l). Ovaj jaki prirast javlja se iza sječe na panj već u prvoj i drugoj godini. No u svakom slučaju možemo konstatovati pojačani prirast u visinu još jednoć kasnije i to u momentu, kad je krošnja ojačala. Prvi je dakle jaki prirast rezultat rezervnih hraniva, a drugi uvećane asimilatorne površine. (2) Druga su opet staništa na Kršu, gdje je nestalo elemenata za šumu. Na ovim zemljištima ili nema vegetacije (strmine, vododerine) ili nalazimo raznovrsne biljne asocijacije. Među najglavnijima su asocijacije kadulje (Salvia officinalis L.). Između raspucanih gromada krečnjaka, gdje se je sabrala terra rossa, nalazi kadulja uslove za život. Osim vrsti Salvia dolaze još i druge vrste, kojima ide korijenje jednako duboko i koje se na terri rossi zadržavaju. To su naročito vrste Helichryrsum, Teucrium, Satureja i t. d. Sa ovim perenius vrstama dolaze i anuelne vrste, naročito na staništima, gdje su slojevi krečnjaka ustrmljeni, pa osobito u uvalicama, gdje je dublje zemljište. Dok elementi ove formacije nisu raskidani, već međuse združeni, doprinašaju oni i poboljšanju zemljišta. Prekomjerna paša a i drugo neracionalno iskorištavanje, kojim se prekida sklop ove asocijacije, doprinosi, te voda odnosi zemljište, pa tako razara osnovicu vegetacije. Ima na Kršu još jedan karakterističan tip goleti. To su površine gologa krečnjaka. Na njima nalaze uslove za život u glavnom samo razne vrste lišajeva. Radi nedostatka zemljišta ubrajamo ove terene, sa šumarsko gospodarskog gledišta, među sterilne. Zemljišta dolina i uvala, podesna za obrađivanje — redovito je već davno zauzela poljoprivreda. To su t. zv. kulturna zemljišta. Strmine su terasirane, da voda zemljište ne odnosi. Radi osiguranja od usrtanja stoke zemljišta su ograđena suhim ziđem, koje dobro služi i proti bure. Kultura uljike ili maslinke (Olea auropea L.) dolazi u zoni makije. Od voća zauzima jedno od najglavnijih mjesta smokva (Ficus carica L.), rogač (Ceratonia siliqua L.), rnozgranj (Punica granatum L.), a tu i tamo, u najjačoj zoni makije, narandža i limun (Citrus auxantium et Citrus Limonium Risso). Na ovim t. zv. kulturnim zemljištima dolaze mnoge vrste plemenitih voćaka, dajući plod odlične kvalitete i doprinoseći mnogo poboljšanju životnih prilika u tome kraju. Veoma dobro uspijeva višnja ili maraska (Prunus Cerasus L.), trešnja (Prunus avium L.), breskva (Prunus persica S. et Z.), mandule ili badem (Amygdalus communis L.), zatim žižulja ili čičimak (Zizyphus vulgaris Lam.), orah (Juglans nigra L.), koprivić ili košćela (Celtis australis L.). 166 |