DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 21 <-- 21 --> PDF |
1. Određivanje mjesta, gdje ćemo podizati šumu i ustanovljivanje opsega pošumljavanja. Kad ne bi trebalo voditi računa i o ekonomskim i socijalnim prilikama, važilo bi u glavnom pravilo, da se sa pošumljavanjem počne sa današnje donje granice šume, imajući pred očima prilike staništa. Ovo bi bilo generalno pravilo u prvom redu za one prostrane goleti, koje su vlasništvo bilo državno, bilo komunalno. No po ovome možemo rijetko kada postupiti. Prilike su jače od svih teorijskih principa — pa pošumljavamo redovno ondje, gdje nema zapreka. Privatnik radi, kako mu konvenira. Izuzetak čini slučaj, u kome je pošumljavanje izvjesnog objekta potrebno i naređeno iz javnih obzira. Mi ćemo u ovim izvodima držati pred očima one prostrane goleti Krša, koje su vlasništvo države i općina. Podignuta šuma na Kršu ima svoj naročiti zadatak. Ona ima da tlu vrati njegov produktivitet, ona ima da zaštiti ljudska naselja, ispasišta, saobraćajna sredstva, pa i samo zemljište od elementarnih nepogoda. Prema tome za pošumljavanje izdvajamo na prvom redu ona mjesta, na kojima je šuma jaki branič protiv bujica, sigurna zaštita od vjetra. Zatim dolazi u obzir pošumljavanje onih lokaliteta naše rivijere, gdje to traži interes prometa stranaca i turizma. Na taj način vezujemo interese i sela i grada sa općim interesima. Tek po izvršenom pošumljavanju pomenutih terena, pristupamo u principu pošumljavanju ostalih goleti. Bez obzira, da li se od budućih sastojina očekuje neposredna ili posredna korist, cilj nam je, da stvorimo što prostranije i što suvislije komplekse šuma. Na taj se način umanjuju i teškoće i troškovi čuvanja podignutih šuma. Imade još jedan važan momenat, koji držimo u vidu prilikom ustanovljenja lokaliteta za pošumljavanje. Pretpostavivši najednake prilike s obzirom na cilj, kojemu će šuma služiti, osigurat ćemo podizanje šume u prvom redu ondje, gdje još imade prirodnih elemenata šume. To su staništa, gdje još šumska vegetacija nije posve iščezla, gdje još imade dosta živih panjeva i kržljavih izbojaka lišćara. Oni daju sigurnu osnovicu, da ćemo primjenom podesnih tehničkih metoda ubrzo doći do povoljnih rezultata. Konačno pri razmatranju ovoga pitanja moramo još imati pred očima i mogućnost čuvanja podignute sastojine. Radi toga ćemo, ceteris paribus, dati prednost onim lokalitetima, gdje je to čuvanje najviše zagarantovano. Ne ćemo mimoići ni momenata, koji su propagandistički od važnosti, pa ćemo u danom slučaju i njima obratiti dostojnu pažnju. Prema izloženom ovo su momenti, koji odlučuju u času, kada treba odrediti mjesto za pošumljavanje: cilj pošumljavanja, eventualno postojanje elemenata šume i obezbjeđenje čuvanja podignute sastojine, sve to u saglasnosti sa postojećim gospodarskim i socijalnim prilikama kraja, o kojemu se radi. 2. Ustanovljivanje načina podizanja šume, izbor vrsti drva i vrijeme rada. Na Kršu imade na mnogo staništa elemenata šume. Sačuvani su mnogi panjevi lišćara, koji daju još dosta jake izbojke. Istražujući dubljinu prodiranja korijenja mnogih lišćara, ustanovili smo, da u mnogo slučajeva ta dubljina daleko premaša jedan metar. Ovo je, dakako, samo onda moguće, kad su slojevi krečnjaka ustrmljeni, među kojima se nalazi obilje 165 |