DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 17 <-- 17 --> PDF |
godine i iskorišćenje takozvanog »vanrednog« prihoda šume, pripada odobrenje njegovo ministarstvu šuma i rudnika. Osim redovitog godišnjeg etata i međutimnog prihoda bilo je u šumama zemljišnih zajednica tečajem gospodarstvene godine 1926./27., prema odobrenju nadležnih vlasti, dosta prethvatâ i gotovo svi oni činili su se za proširenje šumskog posjeda putem kupa od susjednih vlastelinstava, a neki za izgradnju električnih centrala i uređenje potoka ili djelomice i radi pretvorbe u drugu vrst kulture. Kod privatnih šumoposjednika bilo je dozvolom ministarstva šuma i rudnika užitaka povrh redovitog godišnjeg etata samo kod nadarbine nadbiskupije zagrebačke. Ogojnim radnjama bila je ove godine posvećena posebna pažnja, jer je ove godine znatno urodio žir, te su se povrh predviđenih ogojnih radnja obavili zaostaci, a obavljene su i predsadnje. Samo na području sreza Sisak potrošeno je za sadnju žira oko 3 vagona, što pokazuje zdravo pojimanje naroda i privatnika za važnost šumskog gospodarstva. Na polju pošumljivanja, u koliko se ono ne obavlja prirodnim putem (oplodnom sječom), obavljeno je ovo: U proljeću provedene su ogojne radnje na području zemljišnih zajednica Reka, Brlenić i Kupčina Gornja sadnjom bagremovih biljaka, a na području zemljišnih zajednica Sošice i Kalje sadnjom smrekovih, borovih i bagremovih biljaka. U šumama trgovišta Krapina posađeno je 3000 smrekovih biljaka. U jeseni pak provedena je sadnja hrastova žira na području z. z. Cvetković, Domagović, Petrovina-Brezari, BreznikPavlovčani- Lokošindol, Kupčina Gornja, Desinec-Prhoć, Reka i Brlenić na ukupno 262 jutra. Isto tako provedena je sadnja žira u svim zemljišnim zajednicama sreza Čazma, u koliko je bila vodjena čista sječa, kao i kod spomenutih već zemljišnih zajednica i privatnih šumoposjednika sreza Sisak. Osim ogojnih radnja provađano je i čišćenje branjevina. Provedeno je i čišćenje nekih zaraštenih međašnih prosjeka u srezu Čazma, pa trasiranje novih prosjeka u srezu Jastrebarsko. Povrh toga uređeni su i očišćeni razni potoci i kanali, što prolaze kroz neke šume, naročito su uređeni potoci Volavčica i Struga na području z. z. Cvetković i Domagović. Posebna pažnja posvećena je bila tomu, da svi šumoposjednici bez obzira na kategorije vlasništva dadu za svoje šume sastaviti gospodar stvene osnove dotično programe prema zakonu od 26. ožujka 1894., kako bi se time osigurala potrajnost približno jednakih godišnjih prihoda, a i samo pravovremeno i pravilno pošumljivanje sječina. Naročito se ta pažnja posvetila većim šumoposjednicima, pošto će samo na taj način biti osigurano snabdijevanje ovlaštenika zemljišnih zajednica i zemljoradnika potrebitim ogrevom i građom, kao i opstanak raznih šumskih i drvnih industrija, jer po svojem broju i kapitalu šumska je industrija na terito riju zagrebačke oblasti najjače zastupana. Tečajem godine 1926. pristupilo se izradbi gospodarstvenih osnova za šume z. z. Cvetković i Desinec-Prhoć, pa opisu šuma z. z. Domagović, dok su nekoje zemljišne zajednice sreza Križevci u konačnim pregovo rima za sastav gospodarstvenih osnova. Kod privatnih šumoposjednika sastavljena je gospodarstvena osnova za vlastelinstvo Trakošćan, za župne nadarbine Vugrovec, Raven i Križevci, te za Stolni kaptol bisku pije križevačke, a u izradbi se nalazi sastav gospodarstvenih osnova za 161 |