DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 16 <-- 16 --> PDF |
(87%), dok se državne šume prostiru samo na području sreza Čazma, Križevci, Jastrebarsko i Sisak. Po vrsti drveća ima mješovitih listača 61%, čiste bukove šume 15%, čistih hrastovih sastojina 14%, čistih četinjavih 7%. Čistih hrastovih sastojina ima najviše srez Velika Gorica, čistih bukovih sastojina najviše srez Pregrada, čistih četinjavih sastojina ima u srezu Ivanec, Varaždin, Krapina i Novi-Marof. Po vrsti uzgoja otpada na visoki uzgoj 52%, na srednji 12%, niski 29%, a na šikaru 7%. Po starosti ima: do 40 godina 48%, od 40—80 godina 30%, a preko 80 godina ima 22%. Prema ukupnom broju žiteljstva (809.482 glave) otpada na pojedinog žitelja 0.61 jutra šume, a prema ukupnom broju kuća za stanovanje (134.114) otpada na pojedinu kuću 3.66 jutra. Dok je u prvo vrijeme poslije rata, a i kroz daljnjih nekoliko godina, skrivila devastacije šuma t. zv. poratna psihoza, to su tečajem godine 1926. ležali uzroci šumskim prekršajima i kradjama u općem osiromašenju širih narodnih slojeva radi slabe zarade i elementarnih nepogoda (podvodnje i tuče). Ove su uništile usjeve, livade i vinograde, tako da se pučanstvo bacilo na nepovlasnu sječu šuma u prodajne svrhe, da si dobivenim utrškom nabavi potrebite živežne namirnice. Protiv te više sile nemoćno bi bilo i bolje čuvarsko osoblje, nego što je ono, koje je sada namješteno i kod zemljišnih zajednica i kod privatnih šumoposjednika. Jer lugarsko osoblje rekrutira se sada iz redova ljudi manje sposobnosti i pouzdanosti, kao i slabije marljivosti, a to iz jednostavnog razloga, što se sposobniji i pouzdaniji ne mogu više za tu službu dobiti, niti ih zemljišne zajednice i ostali šumoposjednici mogu valjano platiti i osigurati za slučaj oboljenja i t. d. Konačno je razlogom još uvijek prevelikom broju šumsko-redarstvenih prekršaja presporo ili nikakovo utjerivanje pravomoćno presuđenih odšteta. Uredovanja u pogledu proglašivanja šumskih predjela zaštitnim šumama (§§ 6. i 7. šumskog zakona) i stavljanja šuma pod zabranu (§ 19. šumskog zakona) nije bilo. Jedino je riješenjem velikog župana Zagrebačke oblasti od 24. decembra 1926. broj 75.576 stavljena šuma »Ivančica gora« — vlastnost Centralne banke za trgovinu, obrt i industriju d. d. u Zagrebu — pod javni nadzor u smislu ustanova § 15. zakona od 26. marta 1894., kojim se uređuje stručna uprava i šumsko gospodarstvo u šumama stojećim pod osobitim javnim nadzorom, s razloga prekomjerne i nerazborito vođene sječe. Šumskih požara od većeg zamašaja nije bilo, već jedino neznatnih prizemnih požara, koji su obuhvaćali svega površinu od 1 do najviše 3 jutra. Racionalno šumsko gospodarstvo moguće je voditi samo na temelju stručno sastavljenih i odobrenih gospodarstvenih osnova dotično programa. Kako je ali veoma malen broj onih šumoposjednika, kako zemlj. zajednica tako i privatnika, koji posjeduju sastavljene i odobrene gospodarstvene osnove, to se redovito sastavljaju godišnji drvosječni i ogojni predloži na temelju poprečnog godišnjeg prirasta. U koliko se predloženim drvosječnim predlogom traži redoviti godišnji prihod šume ili k tome još jednogodišnji prethvat, odobrava ga veliki župan, a u koliko se predloženjem drvosječnog predloga traži prethvat za više od dvije 160 |