DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 13 <-- 13 --> PDF |
čunati deformaciju u smjeru svake pojedine stranice poligona, a to je ujedno i razlog, da je sa deformisanog nacrta i poligona nemoguće tačno prenijeti međe u narav. Zato se ovaj način ne može preporučiti, jer nije niti dovoljno tačan. a iziskuje i više posla. Résumé. L´auteur rapporte sur ses expériences pratiques faites a cet égard, particulierement sur récartement der erreurs qui ont leur racine dans la dessiccation du papier. Nadšumar K. FRANEK, VUKOVAR: BABAK (LYTTA VESICATORIA) U ŠUMAMA VUKOVARSKOG VLASTELINSTVA (LYTTA VESICAT. DANS LES FORETS DU DOMAINE DE VUKOVAR) B B abak je poznati kornjaš štetočinja na jasenu, no obično bez važnosti; niti se pojavljuje redovito niti u neobično velikom broju. U šumama vukovarskog vlastelinstva pojavljuje se posljednjih godina u velikom broju, te nam zadaje brige i posla, tako da me je to ponukalo na ove retke u vezi sa nekim drugim činjenicama. — U predratnim i ratnim godinama pojavio se u našim čistim šumama hrasta lužnjaka češće gubar, te je obrstio u mnogim šumskim srezovima hrastove do gola. Premda se to i opetovalo, ipak nismo to smatrali osobito važnim, jer šuma se iza toga opet zazelenila. Kad se pojavila medljika u jakoj mjeri i drugo lišće skvrčila, hrastovi su se sušili i to naročito u čistim sastojinama. U takovim sastojinama oćutio se kiselkasti miris — rastvaranje sokova u stablu, a kora se mjestimice od stabla odijelila i opala. Brzo su se pojavili i sekundarni kornjaši štetočinje (Piatypus, Xyleborus), a od gljiva Agaricus melleus. Čim se sušenje pojavilo, odmah smo otpočeli sa uništavanjem gubara i to katranisanjem, struganjem i nakvasivanjem legla sa petrolejem, te smo do danas polučili u tom pogledu vrlo lijep uspjeh. Obzirom na to da su mješovite sastojine manje trpile, išlo se za tim, da se uzgoje mjesto čistih mješovite sastojine hrasta, cera, brijesta, jasena, oraha i t. d., koje vrsti drveća kod nas dobro uspijevaju i u razne se svrhe upotrebljavaju. Crni orah dobro podnaša naše podneblje, daje izvrsno drvo, ima dobar prirast, te je kod nas uveden već više od 30 godina. Njegovu uzgoju posvetili smo osobitu pažnju, o čemu je već priopćeno u »Šumarskom Listu« god. 1926. br. 1. i 2. 157 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Jasen (Fraxinus excelsior) se nalazi kod nas najviše u srežu »üunja«, gdje čini cijele sastojine. Pomiješan je sa hrastom lužnjakom, a po gdjegdje sa cerom, brijestom i crnim orahom. U ovim sastojinama nalazi se vrlo mnogo naravnog podmladka od opalog jasenovog sjemena, tako da od toga proizvodimo godišnje velike zalihe sadnica. Zemlja je rahla crnica, radi čega se biljke vade vrlo lako i jeftino, a upotrebljavaju se kao sadnice za kultiviranje sječina u svim vlast, šumarijama. Iz ovih kao i prije spomenutih razloga počelo se kod pošumljavanja i popunjavanja upotrebljavati jasen u većoj mjeri od god. 1921./1922. No kako je dolazio jasen sve više u naše kulture, počeo je i babak — do tada tek sporadički opažan na starijim stablima — navaljivati na sadnice, tako da su jaseni bili u cijeloj kulturi posve obršteni, te su preostale samo žilice lišća. Jaseni se doduše nisu osušili, ali je dugo trajalo, dok su ponovno izlistali i to većinom tek slijedeće godine, te su naravno radi toga zaostali u rastu. Slijedeće godine bilo je lišće malo žućkasto, a jaseni su bili ponovno napadnuti od babka. Ovo nas je prisililo, da ozbiljno pomišljamo na obranu. Babaka je bilo mnogo, a oštete prema tomu znatne. Da stanemo na put dalnjem umnažanju ovog fiziološki štetnog kornjaša, načinili smo od žice sanduke, čiji su rubovi od drva i počeli sabirati babke. Prvi smo put sabirali u srezu »Gjergaj« odj. A-ll sa dva lugara u 4 sata u jutro. Jedan je držao otvoreni sanduk pod kutem od 45° prema biljci, a drugi je prignuo biljku oprezno nad sanduk, udario rukom o biljku tako, da su babei pali u sanduk. Drugi smo dan nastavili, a treći dan u jutro bio je već taj odjel u površini od 21 kat. jutra od babaka očišćen. Tek tu i tamo vidio se po koji babak. Dnevno se radilo samo od 4—6 sati. Prema ovom uspješnom pokusu radi se sada sa više sanduka i sa radnicima. Babci se mogu sakupljati i cijeli dan, ako je tmurno vrijeme pred kišu. Babke usmrtimo u sanduku još u šumi na taj način, da se sanduk pomično drži nad vatrom, koja ih oprži, a dalje se suše na suncu za prodaju. Cijeli taj postupak izgleda dosta mučan, no dade se lako i jeftino provesti nakon malo vježbe. Drugi kakav način uništavanja ovog štetočinje ne poznajem. Štete nisu bezazlene, kada se babak pojavi u velikoj množini, jer obrsti sav list jasena. Opazio sam, da su se biljke osobito iza višekratnog brštenja i osušile. Ponovno su izlistali jaseni tek u drugoj godini, ali se događa da nekoje biljke još iste godine slabo izlistaju — obično tek na vršku pojedinih izbojaka, te ovo lišće ostaje zeleno do kasno u jesen, kad je lišće sa drugih jasenova već davno opalo. Pronalazak babka u svrhu uništavanja olakšava značajni njegov miris kao i to, što se saberu na pojedinim mjestima u većoj množini, tako da na prvi pogled udaraju u oči. Sa većih stabala babci se stresaju i gaze. Kod nas se pojavljuju babci koncem maja ili početkom juna. U godini 1928. pojavili su se u srezovima: Mala Dubrava 3. V!., Gjergaj 6. VI., Gunja 8. VI., Šomodj 12. VI., Velika Lipovača 12. VI. Bilo ih je u Gjergaju još i 14. VII., u Maloj Dubravi još 21. VII., u Velikoj Lipovači još 8. VII., ali tek u manjem broju. Ja sam sâm u Maloj Dubravi našao i stresao dne 20. VII. sa 5 jasenovih stabalaca oko 150 babaka. Biljke su stajale u redovima jedna do druge. Babak napada u šumi isključivo obični jasen (Fraxinus excelsior); na crnom jasenu (Fr. ornus) nisam ga vidio. Do sada sam skoro svake godine vidio mnogo babaka na jorgovanu pred zgradom sreskog poglavarstva u Vukovaru, gdje obično obrsti sve lišće. I kod mene u dvorištu 158 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 15 <-- 15 --> PDF |
pojavio se god. 1923. naglo oko 3 sata poslije podne u velikoj množini na jorgovanu. Mene nije bilo u to doba kod kuće — izvezao sam se oko 2 sata u šumu, a kad sam se vratio, bilo je jedno malo stablo jorgovana već obršteno, a jedan dio babaka prešao je na mali grm kaline (Ligustrum). Razumije se, da smo odmah sve babke stresli i zgazili. Posljednjih godina smo sušene babke prodavali, da se bar donekle pokriju troškovi sabiranja. Ove smo godine prodali babke poznatoj tvrtki i to ukupno 51 kg. sušenog babka uz cijenu od 70 Dinara po kg. Od te množine prodala je šumarija Vukovar 16.25 kg suhe robe, postavljene Vukovar, za 1.137.50 Din., dok su troškovi sakupljanja u toj šumariji iznašali 356.75 Din., prema tome je još ostalo čistih 780.75 Din. Spašen je dakle godišnji prirast jasena, podmiren je trošak uništavanja i preostao višak za eventualno popunjavanje kultura slijedeće godine, ako bi se usljed brštenja biljke osušile. U 1 kg. suhe robe nabrojio sam 8.825 babaka. Obrana od kukaca štetočinja nije samo stvar osjećaja dužnosti, nego i razvijene ljubavi prema šumi. Da se ovo postigne, važno je poznavati način života svakog pojedinog štetočinje, te prema tome udešavati obranu mehaničkim ili kemičkim sredstvima i to onda, kad je za to najzgodnije doba i stadij razvoja. Oslabljene sastojine slabije odoljevaju napadaju. Treba dakle voditi stalan nadzor, da se zahvati u pravo vrijeme, te dosljedno i valjano provede obrana. Résumé. Apres la description de la calamité causée par ledit insecte, l´auteur décrit la maniere et le succes de son extermination. Ing. RUD. KOLIBAŠ, ZAGREB. PORATNO ŠUMARSTVO NA PODRUČJU ZAGREBAČKE OBLASTI (L´ÉCONOMIE FORESTIERE D´APRES LA GUERRE SUR LE TERRITOIRE DE LA RÉGION DE ZAGREB) II. TEČAJEM GODINE 1926. (Svršetak — Fin). P P ovršina šuma na teritoriju Zagrebačke Oblasti iznosi 282.833 ha ili 491.281 jutro,* što čini 28% od ukupne površine oblasti. Po vrsti tla ima na apsolutnom šumskom tlu 37% cijele šum. površine, a na relativnom tlu 63%. Po vrsti vlasništva otpada na privatne šume 54%, na komunalne 40%, a na državne 6%. Najviše privatnih šuma ima srez Klanjec (93%), najviše komunalnih šuma srez Velika Gorica 159 |