DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1929 str. 33 <-- 33 --> PDF |
naprotiv bivaju jako napadnuti. Izuzetak čini lišće koje se na vrhu stabla izbije u mje secu augustu, koje1 lišće biva rijetko napadnuto. U šumama obrstenim po gusjenicama rezultati su slijedeći: Lišće, koje je ostalo pošteđeno od gusjenica, medljika napada vrlo rijetko. Lišće, koje po obrštenju nanovo izbije, bude žestoko napadnuto i pogiba totalno ili bar djelo mično. Asimilacija tog lišća je gotovo ravna nuli. Lišće razvijeno u augustu rijetko kad bude zaraženo. Jako napada medljika niske šume i stabla, koja se krešu. Slijedi, da je medljika opasna samo onim sastojinama, koje budu obrštene po gusjenicama. Listovi razvijeni u augustu ne stradaju zato, jer medljika u to vrijeme strada od svog parazita Cicinnobulus cesati. Medljika se ima smatrati samo kao ozbiljna komplikacija obrštenja po gusjenicama, te je prema tome sekundarni faktor. Glavni i primarni uzročnik propadanja hrastovih šuma su gusjenice. Prema tome odbrana se ima u prvom redu poduzeti proti gusjenicama. Preporuča se selekcija hrasta, da se stvore vrste, koje bolje odoljevajn medljici. Šurić. Rastu li novčane tražbine, kad valuta pada. God. 1925. napisao je g. Dr. Josip Mudrovči ć raspravu pod gornjim naslovom. Predmet je u toliko zanimiv, što se kupovnina u mnogim dugoročnim šumskim ugovorima utvrđuje obzirom na švicarski franak, tako da za slučaj devalvacije naše valute ne bude na većoj šteti ni prodavalac ni kupac šume. Novčane obaveze iz pravnih poslova — naročito pogodaba, koje su iz krunskoga područja, a datiraju iz vremena prije katastrofe krune, ispuujuju se prema mišljenju g. Mudrovčić a ovako : »Devalvacija novca je šteta u pravnom smislu (§ 1923 o. g. z.). Nastala je slučajem, ali je nastala u pravnom odnosu dotičnih stranaka, pa treba da je one podnesu. Ali u kojem omjeru? Kao u slučaju, gdje su šteti krive obe stranke (1304 o. g. z.), treba postupati i u slučaju gdje nije kriva ni jedna. Oba slučaja stoje pod istom širom misli, da je naime uzročnost stranaka prema šteti u opće ista, t. j . ondje — kriva i jedna i druga, ovdje — ni jedna ni druga. N. pr. 5 kr. zlatnih + 350 (ili 5 X 70) kruna papir ~~2 Dakle, ima vratiti ne 5 kr., već 177.5 kr.« W a h 1 e se poziva na Z e i 11 e r a, da valja riješiti stvar »onako, kako bi se bile složile stranke, da su predvidjele takav slučaj, te pri tom mislile pošteno, što se mora pretpolagati«. Zeille r i Štampe : »Pozivanje druge stranke na ugovor moći će se tek onda uzimati kao nećudoredno, kada bi ona kraj potpunoga uvida u posebne prilike slučaja bila morala kao razuman i pristojan čovjek već pri sklapanju ugovora pristati na modifikaciju ugovora, da se to od nje zahtijevalo.« Dr. Mudrovčić : »Pozivanje na ćudorednost nije opravdano, jer nije potrebno. Dovoljno je pozivanje na razumnu, pravičnu volju kontrahenta, pa volju tu, sve ako i nije opstojala u vrijeme ugovora, s obzirom na preinačene okolnosti koustruisati pozivom na dozvolu zakona (S 7.) po naravi stvari, dakle i po razumnoj misli stranaka, nadovezujuć na njihovu izraženu volju. Tako se načelno održaje sporazum stranaka. Pogodba, jer je samo pogodba, ima se izvršiti.« Kako je poznato, kod nas se revizije dugoročnih ugovora nisu obavljale po nekom principu, jer su ih obavljali šum. stručnjaci bez sudjelovanja pravnika. Za to su šumovlasnici u vrlo mnogo slučajeva ostali prikraćeni. Šumari bi trebali mnogo bolje poznavati opće pravne principe i građansko pravo. Na svakom koraku u praksi izvrsno će doći poznavanje prava. A. Perušić. 132 |