DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1929 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Duljina durbina kod Qoliata 390 mm., kod Davida 175 mm. Promjer horizontalnog
limbusnog kruga kod Qoliata 27.0 cm. Promjer horizontalnog limbusnog kruga
kod Davida manje od 10 cm. Promjer vertikalnog kruga kod Qoliata 16 cm. Promjer
vertikalnog kruga kod Davida manje od 5.0 cm. Velim manje od 10 cm. i manje od 5
cm., jer se ti limbusni krugovi uopće kod Davida ni ne vide. Oni su posve zatvoreni
metalom, a gornji su promjeri — promjeri tih metalnih ovoja.


Čitalac, koji poznaje stare sisteme instrumenata, pitati će: pa kako to može da
bude? Tako maleni limbusni krugovi, a tako precizno podjeljenje, da se i sekunde, pa
i desetine sekunde mogu da očitavaju! Evo kako. Limbusni krugovi nis u metalni,
već stakleni . Tvornica izradi kakav golem limbusni krug iz platine. Na njemu lako
uriše veoma točno podjelenje. To podjelenje onda s tog velikog kruga fotografiše i
prenese na malene staklene limbusne krugove, koji se smještaju u instrumente.


Sa staklenih se limbusnih krugova na instrumentu prenose pomoću čitavog sistema
prizmi i leća diametralna očitanja u vidno polje mikroskopa. Okular je toga
mikroskopa 7 mm. promjera i nalazi se tik okulara od durbina. Kako rekoh, malim pomakom
oka može se odmah iza viziranja obaviti očitavanje aritmetske sredine obaju
diametralnih strana vertikalnog, respektive horizontalnog lim. kruga. Tako velika točnost
očitavanja dobivena je i pomoću doboša, na kojemu se u vidnom polju istog mikroskopa
očitavaju minute i sekunde. Povećanje mikroskopa: 34. Povećanje durbina 24.


Horizontalni se limbusni krug može također, u svrhu repetiranja kuteva, pomicati
oko vertikalne glavne osi instrumenta.


Još nešto. Za vjetrovita vremena često je teško dobro centrirati instrumenat
pomoću viska. David imade i napravu za optičko centriranje i napravu za
centriranje s viskom. Qdje je Ooliat od svega toga? Naravno: 60 godina unatrag, a
koliko je 60 godina u razvoju tehnike, vidimo iz čitave gornje, ma i površne, komparacije.
Koliku golemu uštednju vremena pružaju ovaki moderni instrumenti u svim
geodetskim radovima, počevši od triangulacije do snimanja poligona, može lako da si
svatko predstavi.


Tehnika napreduje vidno i brzo. Geodetski instrumenti postaju sve manji i manji,
sve lakši i lakši, a već su počeli i da lete! (izmjere iz aeroplana. Vanredno komplikovani
strojevi, koji iz fotosuimaka terena rišu horizontalne projekcije i slojnice. Potonje
ev. i točnije, nego li se dobivaju tahimetrijom!)


Stolica je za geodeziju htjela k svom najnovijem teodolitu da nabavi i napravu
za precizno indirektno mjerenje daljina. To je naprava, koja se pričvrsti na durbin
teodolita, pa se pomoću nje i horizontalno postavljenih letava mogu da mjere dužine


indirektno (optički) sa tačnošću od -....-, gdje D označava optički indirektno mjerenu


oOOO


daljinu. Stolica za geodeziju nažalost nije za to imala dosta novaca, pa je ta nabavka


prepuštena budućnosti. ,


Kod komparacije gornjih dvaju instrumenata skoro sam skrivio Qoliatu. Zaboravio
sam da spomenem jedinu njegovu dobru stranu. A to je pedagoška njegova vrijednost.
Na njemu vidite sve otvoreno i jasno. Vidite, šta su to limbusni krugovi, šta
noniusi, vidite konstrukciju naprava za kočenje, za fino pomicanje, vidite jasno, čemu
služe rektifikacije itd. Sve to kod Davida ne vidite. Kod njega je sve zatvoreno. Ali
i zaštićeno od dodira i prašine. Nema kod njega zapravo ni rektifikacije, pa ako mu
se šta pokvari, valja ga poslati izravno u tvornicu na liječenje. N. N.


129