DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1929 str. 27 <-- 27 --> PDF |
moću džepne busole i u onolikom razmaku, koliko iznosi udaljenost kruga od kruga. U pregledno razvijenom bregovitom terenu možemo krugove polagati po slojnicama, pa ne trebamo busole, dok je u ravnici i u razbijenom terenu busola neophodna. Pri postavljanju krugova moramo naročito paziti, da krug postavimo tačno onamo, kuda nas je naš pravac i broj koraka doveo; drugim riječima, nikako ne smijemo birati mjesto, gdje ćemo položiti krug, jer samo na taj način možemo polučiti objektivne rezultate. Sa nesavjesnim osobljem, koje bi se uklanjalo teže prohodnim mjestima, ne treba ovaku procjenu ni vršiti. V. ZAKLJUČAK. Pitanje o tačnosti procjene pomoću primjernih ploha dade se, kako smo vidjeli, uspješno riješiti na opisan način, t. j . iz podataka samih tih primjernih ploha. Bilo je i ranije pokušaja, da se ustanovi tačnost ovakove procjene: i to tako. da se rezultati dobiveni iz primjernih ploha usporede sa totalnom procjenom sastojine. No ovo je mnogo skuplji način ispitivanja točnosti. Tim putem pošli su Z e t s c h e (mjesto njega zapravo S c h m i d t)1 i Fekete Zoltan.2 Selim i dt se zapravo mnogo i ne bavi istraživanjem točnosti, već navodi stepen točnosti procjene više kao ilustraciju samog načina procjene pomoću primjernih krugova. Opširnije se tim pozabavio Fekete Zoltan: i to na nalog Ugarskog Ministarstva Poljoprivrede. Svoja ispitivanja.vršio je na tri vrste primjernih ploha: na krugovima, prugama i običnim primjernim plohama: i to, kako rekoh, uporedivanjem sa totalnom, procjenom. Na žalost ta ispitivanja nisu od velike vrijednosti. Iz njih se može zaključiti sigurno samo to, da nema velike razlike u postignutoj točnosti između primjernih krugova i primjernih pruga, dok procjena pomoću običnih primjernih ploha daje vrlo nesigurne rezultate, koji ni grubu praksu ne mogu zadovoljiti. Svega su vršena ispitivanja na 59 objekata (sastojina), i to na sastoji nama različitog obrasta, boniteta, debljine, starosti i inklinacije. To je daleko premalen broj, da se na ovaj način besprikorno istraži stepen polučene tačnosti obzirom na pojedine faktore, koji su za tačnost odlučni, to više, što svi pokusi nisu izvedeni na identičan način. Kad bi se pak taj broj htio mnogo povećati, onda — obzirom na potrebu totalne procjene u svakom pojedinom slučaju — mjerenju i računanju ne bi, tako reći, bilo kraja ni konca. Naprotiv pri upotrebi metode najmanjih kvadrata ne trebamo totalne procjene sastojina, koja oduzima najviše vremena, već sa razmjerno malim brojem opažanja (oko 200 krugova, za što treba 2—3 radna dana) postizavamo dosta pouzdan iznos za srednju pogrešku kruga i srednju pogrešku cijelog rezultata. Résumé. Voir le Numéro pour le janvier. 1 Allgem. Forst- u. Jagdzeitung 1891., str. 73. 2 Erdészeti kisérletek: Ocjena načina procjene pomoću primjernih ploha na temelju uporednih pokusa. (1914.). 126 |