DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1929 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Dio srednje pogreške (?) Rasipanje pogrešaka Rasipanje (a °/ ) bez obzira na pogrešaka predznak više manje Broj konkretno teoretski pogrešaka — — — 2*33 — — 2-33 + 30 1 .16 116 .24 0-08 —+ 2´5 2 2-33 2-33 .-.. 0 97 — — + 2-0 1 1´1. 2-32 8-82 6-50 + 1-5 6 6-98 19-77 18-36 — 1-41 + 1-0 14 16-28 26´75 2998 3-23 — + 0-5 25 29-06 45-34 38-30 — 7-04 -0-5 14 16-28 100 00 100-00 10-78 10-70 — 10 9 10-47 — 1-5 11 12´79 — 2-0 1 .16 Tabela 9. — 2´5 — — — 30 — — — 3.5 2 233 U centru kruga zabodemo štap od tvrdog drveta, koji je na dnu zašiljen, a na vrhu užljebljen. O taj žljeb vežemo drugi kraj uzice, tako da se može lako okretati. Veličina primjerne plohe ima svoje granice u udobnosti rada i mogućnosti iskolčenja. Ona će biti u mladim, gustim sastojinama manja, u starim i rijetkim može biti znatno veća. U svakom slučaju, iz čisto praktičnih računskih razloga, treba uzeti takav promjer, da površina kruga bude okrugao broj. Iz površine kruga računamo polumjer, koji ne mora biti cijeli broj. Za odrasle šume, pa i srednjodobne, preporučio bih krug od 200 nr površine. Polumjer takvog kruga iznosi 7,98 m, koju dužinu razdijelimo na motku i uzicu, svagdje na 3,99 m. Takav krug daje prilično veliku površinu, a s druge strane sa motkom od poprilici 4 metra dosta je lako baratati. Za sam posao potrebna su 2—3 radnika: jedan klupira, drugi nosi motku i iskolčuje krug, treći označuje izmjerena stabla. Treći radnik može otpasti, ako je šuma rijetka, pa u svakom krugu pada mali broj stabala. Ipak i za ovaj slučaj treba u svakom krugu označiti bar jedno izmjereno stablo, da možemo kontrolirati, na kojim smo mjestima položili krugove. Međusobna udaljenost krugova ovisi o tačnosti, koju želimo postići, pa o vremenu, što ga smijemo potrošiti na procjenu. Ako imamo mnogo 123 |