DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1929 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Dio srednje pogreške f/O Rasipanje pogrešaka Rasipanje (u °/0) bez obzira na pogrešaka predznak više manje Broj o % konkretno teoretski pogrešaka + 30 2 172 172 .24 — 048 + 2-5 2 172 5´ 17 .-.. — .87 + 2-0 4 345 776 8-82 106 — + 1-5 10 862 12´93 18-36 5-43 — + 1-0 15 1294 28´46 2998 .52 — + 0-5 21 1810 43-96 38-30 — 5-66 — 05 30 25 86 10000 lOO´OO 8-01 8´01 — .. 18 1552 ~.5 5 4-31 — 2-0 5 431 Tabela 7. — 2-5 4 345 — .-. — — od dvije ili više sastojina, koje su mnogo bliže teoretskom pojmu sastojine. Svaka od tih sastojina dala bi svoju krivulju pogrešaka, sa svojim parametrom h. Krivulja pogrešaka za cijelu sastojinu bila bi dakle sastavljena od dvije ili više krivulja pojedinih sastojina u njoj. Dakako, da ta kombinacija Gaussovih krivulja ne može opet biti Gaussova krivulja, ali u koliko se te sastavne krivulje mnogo ne razlikuju, ne će se ni kombinovana krivulja mnogo udaljavati od teoretske krivulje. Na slici 6. vidimo, da je konkretna krivulja vjerovatno sastavljena iz dviju krivulja, budući da je i sastojina sastavljena od dva prilično različita dijela, ali koji nisu izlučivani. Iz ovih nekoliko primjera, uzetih pod najnepovoljnijim uvjetima, gotovo u prašumi, možemo zaključiti, da se teorija najmanjih kvadrata može i smije upotrebiti kod računanja točnosti procjene pomoću primjernih ploha. IV. PROVADJANJE U PRAKSI. Kazao sam u uvodu, da primjerne plohe, koje imaju biti podjednako raspoređane po cijeloj sastojim, imaju oblik kruga ili pruge. Budući da se u teoriji govori o onim primjernim plohama, koje su još međusobno jednake, to ću ovdje opisati način pomoću primjernih krugova, ma da možemo i pruge rastaviti na dijelove, koji su međusobno jednaki, tako da se teorija može potpuno i na njih primjeniti. Prvi, koji je primijenio način procjene pomoću primjernih krugova, bio je njemački šumar Z e t s c h e.1 On već u ono vrijeme primjećuje 1 Allgemeine Forst- und Jagdzcitung, 1891., str. 73. 121 |