DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1929 str. 10     <-- 10 -->        PDF

darenje jesu: izvjesna, što vrednija i normalnoj približnija drvna zaliha,
koja se in continuo može iskorišćavati prostorno i vremenski; blizina
svjetskog tržišta ili slobodnog mora; izgradnja šumskih prometila, kojima
je sav objekat isprepleten.


Za takvo gospodarenje postoje uslovi samo u pojedinim gospodarstvenim
jedinicama nekih imovnih općina. Primjerice - - serije skupocjenih
slavonskih hrastika, namijenjenih financijskim potrebama čitave
imovne općine, a djelomice i potrebama pravoužitnika. U takovim bi se
jedinicama imala odrediti financijalna ophodnja ili ophodnja najviše zemljišne
rente. Opadanje postotka zrelosti kod starih hrastika iiaknadivao
je za vrijeme maksimalne konjunkture obilno prirast skupoće. Uostalom,
kakav bio, postupak sa starim slav. hrasticima može biti samo izuzetan.
Spadale bi ovamo također mlade luške sastojine kod križevačke imovne
općine.4 U opće u našim luškim šumama ne treba naročite potpune izgradnje
šumskih prometila, jer su šume sa svih strana otvorene putevima,
cestama i željeznicama, populacija u ravnici obilnija — prema tomu i
konsumpcija drveta veća i racionalnija.


Iz ova dva primjera, a ima ih i više, vidimo, da se kod naših imovnih
općina može danas još samo izuzetno i sporadično govoriti o ekstremnom
sastojinskom gospodarenju. 0 umjerenom može se govoriti
mnogo više, a s vremenom, dok se u narodu podigne prosvjeta, pa s tim
i veća disciplina i štednja, ne će se o tom uopće raspravljati. U šumama
imovnih općina može se raditi samo o umjerenom , sastojinskom gospodarenju.
Ovo diferenciranje sastojinskoga gospodarenja u ekstremno
i umjereno nije — istina — još zvanično, ali, kako se iz prednjega uvjerismo,
najnovija literatura o uređivanju šuma vodi o tomu ozbiljnoga
računa, jer je ta novija metoda umjerenog sastojinskog gospodarenja
mnogo bliže današnjem stanju šumskoga gospodarstva od ekstremnoga
ili čistoga.


U razmatranju pitanja, može li se i u kojoj mjeri kod pojedine
imovne općine, a za pojedinu gospodarsku jedinicu ili seriju, zavesti
umjereno sastojinsko gospodarenje, dolazi u prvom redu u obzir lokalni
položaj takove jedinice prema trgu odnosno mjestu konsumpcije. Takove
su gotovo sve imovno-općinske šume u ravnici kraj rijeka i željeznica,
gdje naročitih puteva ne treba. U drugom redu dolazi u obzir ekonomsko
stanje imovne općine. Svaka imovna općina pokriva svoje režijske potrebe
prodajom šuma. (Današnji prinosi pravoužitnika ne odlučuju). Po
iscrpljenju starih sastojina, čijim se utrškom danas dobrim dijelom pokrivaju
režijske potrebe, taksator će silom prilika skrenuti pažnju onakovim
metodama uređivanja, po kojima će moći da postigne optimum produkcije,
a to su metode umjerenog sastojinskoga gospodarenja u svim šumama,
gdjegod za to bude mogućnosti. Potrebna je samo dobr a volj a
stručnih šum. organa, koja je prvi preduslov za takav rad, jer
drugi preduslovi dijelom postoje.


Da bi i za umjereno sastojinsko gospodarenje trebala približno
normalna množina i poredaj dobnih razreda, nismo se mogli uvjeriti.
Umjereno sastojinsko gospodarenje nije strictissime vezano na faktore
vremena i prostora, jer je glavni kriterij umjerenog sastojinskog gospo


4 E. Slapničar: »O načinu procjene goriva u našim proredama«. Šumarski List.
Zagreb 1902. Pag. 287.


108