DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 30     <-- 30 -->        PDF

demije definitivno uredio i njeni apsolventi primali u administraciju državnih šuma u
Hrvatskoj. — Izvanredna skupština od 24. XI. 1905. donosi ovu predstavku na sabor i
potpisuju je svi učesnici skupštine. — Izvanredna skupština od 27. XI. raspravlja o
tome, da se pošalje deputacija banu u pogledu uređenja akademije.


Udruženje vodi brigu i o već svršenim šumarima, kako bi im se našla sigurna i
dostojna namještenja. Zato odborska sjednica od 28. XI. 1911. odlučuje, da se od bugarske
i dalmatinske vlade zatraže uslovi, pod kojima primaju šumarske apsolvente u
svoju službu. Ujedno šalje Udruženje protest, što je jedan šumar iz Nancya došao u
bugarsku službu kao podšumar I. klase, a zagrebački apsolvent kao podšumar II. klase.


Dne 1. VI. 1913. drži se prošireno odborsko sijelo, jer su sve skupštine u Hrvatskoj
tada bile zabranjene. Ovo sijelo je izraz oduševljenja, što su davna nastojanja
Kluba za izjednačenje sa ostalim visokim školama u državi postignuta, te naši apsolventi
mogu biti primani u upravu državnih šuma u Ugarskoj, Hrvatskoj, Slavoniji i
Bosni. Jednoglasno se zaključuje, da se na sve gimnazije i realke u Hrvatskoj i Slavoniji,
Bosni i Hercegovini pošalju pozivi, da se što više slušača upiše u Šumarsku akademiju,
jer je sada prošireno polje rada i lakša mogućnost namještenja. Tu je pročitan
i primljen poziv na srednoškolce. Proglas istog sadržaja šalje na srednjoškolce i glavna
skupština godine 1918., kad je radi ratnih prilika broj slušača vanredno pao.


Klub sazivlje za 11. III. 1919. vanrednu skupštinu radi istupa sa jedinstvenom
željom i zahtjevom glede reforme Šumarske akademije. Skupštini prisustvuju i gotovo
sva gg. profesori. Traži se samostalnost zavoda sa naslovom »Visoka škola za šumarstvo
« ili »Šumarski fakultet«. Semestralne ispite treba dokinuti, a uvesti državne ispite
nakon prve, treće i četvrte godine. Zatim se traži za apsolvente naslov inženjera. Za
ostvarenje ovih želja i njihovo obrazloženje na kompetentnom mjestu izabrana su dva
delegata, koji će poći u Beograd i predati rezoluciju gg. ministrima prosvjete i Šuma 1
ruda, te predsjedniku »Narodnog predstavništva i banu u Zagrebu.


Urgiranja na kompetentnim mjestima imala su gotovo uvijek uspjeha, te je većina
molba i predstavki prije ili poslije bila uvažena, jer se nikada nije tražilo ono, što po pravu
i zakonu ne bi pripadalo. Stoga glavna skupština od 16. XI. 1919. radosno konstatira, da
je davna želja Udruženja, kao predstavnika sviju studenata šumarstva konačno ostvarena,
jer je Kr. šum. akademija podignuta na samostalni Šumarski fakultet. — Skupština od


24. XI. 1920. jednoglasno prima, da se od Povjereništva za prosvjetu i vjere u Zagrebu
traži naslov »inženjer« i za sve apsolvente bivše Šumarske akademije u Zagrebu, koji
su napravili propisane ispite. — Skupština od 6. XI. 1921. konstatira, da je uvažena
ova predstavka. — Odborska sjednica od 27. XII. 1920. šalje protest proti naredbe Ministra
finansija, kojom se zapostavljaju apsolventi šumarstva kod primanja u državnu
službu. — Odborska sjednica od 28. X. 1921. zaključuje, da se zatraži od g. dekana,
da se polaganje pojedinačnih ispita protegne kroz cijeli semestar, a ne samo kroz mjesec
dana ispred konca i mjesec dana iza početka semestra. — Odborska sjednica od 16. I.
1924. zaključuje, da se pošalje dopis J. A. P. D-u, da ono povede akciju za smanjenje
ispitnih taksa. —Odbor! 13. XI. 1924. konstatira uspjeh svoje akcije, da se svedodžba za
svaki ispitni predmet ne mora posebno taksirati, nego se može izvaditi jedna svjedodžba
za sve predmete sa onolikom taksom, kolika je prije bila potrebna za jedan predmet. —
Odborska sjednica od 10. III. 1925. izabire dva delegata, koji će otići u Beograd, da
isposluju! kredit za naučnu ekskurziju. — Isto tako 26. I. 1926. šalje u Beograd dva delegata
radi odobrenja kredita za naučnu ekskurziju četvrtom godištu. — Sjednica od
16. II. 1928. zaključuje poslati u Beograd dvojicu delegata, koji će podnijeti i obrazložiti
predstavku radi nepravednog podjeljivanja stipendija i ferijalne prakse. — Qlavna
skupština od 17. XI. 1928. zaključuje, da Udruženje napravi molbu na profesorski savjet,
kako bi se dokinule takse na pojedinačne ispite, jer je država nametnula novu veliku
taksu na pojedinačne ispite u formi taksenih maraka.
84