DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 3 <-- 3 --> PDF |
............ .... 53. ....... 1929. Prof. Dr. A. PETRAČIĆ, ZAGREB: NADA U PREPOROD NAŠEGA ŠUMARSTVA. (I/ ESPOIR DE LA RENAISSANCE DE NOTRE ÉCONOMIE FORESTIERE) " | ugoslavensko Šumarsko Udruženje upozorivalo je već nekoliko go- I dina na svojini glavnim skupštinama kao i u svom društvenom časo- I pišu na nepravilno, u mnogo slučajeva i loše gospodarenje u našim šu- J mama uopće, a napose na skroz nepravilnu, pa često i nepravednu personalnu politiku Ministarstva Šuma i Rudnika. Jugosl. Šumarsko Udruženje bilo je moralno obvezano, da to čini, jer 51. 2. njegovih pravila glasi: »Svrha je Udruženja, da čuva, unapređuje i zastupa interese cijele šumarske privrede i interese svojih članova.« Vodeno tim jasnim odredbama svojih pravila, moralo je ,1. Š. U. upozorivati, da se kod nas sa sječom šuma vodi takovo gospodarenje, kojim se ne može zajamčiti potrajni godišnji prihod iz naših. šuma. Sjeći i trošiti danas više, nego u šumama godišnje priraste, kao što se to do sada činilo, znači trošiti ne samo kamate (prirast), nego i drvnu glavnicu. Možemo mirne duše ustvrditi, da je dosadanje šumsko gospodarenje sličilo gospodarenju raspikuće, kojemu nisu dostatni godišnji prihodi iz njegovog dobra, pa prodaje komad po komad posjeda, dok na koncu nema više što prodavati, a onda dolazi njegova propast. Do sada se nastojalo takovo loše gospodarenje opravdavati potpomaganjem državnih financija, a eventualno i radnika. Ne znamo, u koliko su takova opravdanja bila iskreno mišljena, tek moramo naglasiti, da u to dvojimo. Dvojimo, da može biti šumara, koji su studirali nacionalnu ekonomiju, a koji ne poznaju bit šumskog gospodarstva i mogu vjerovati, da je šuma neiscrpiv izvor drvcta. Mi se moramo pitati, a što onda, kada nam ostanu samo posve mlade sastojine naših najvrednijih vrsta drveća (a tome stanju smo već vrlo blizu), kada ne ćemo imati dozrelih šuma ni za pokriće najnužnijih domaćih potreba na drvu. Od čega će onda biti 57 |
ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 4 <-- 4 --> PDF |
uzdržavane državne financije, kada će godišnja bilanca šumskog gospodarstva svršavati sa velikim deficitom, jfer neće biti velikih sječa, nego tek proreda, a ipak će se šume morati njegovati, čuvati i upravljati. Ljudi, koji gospodare uz premnjevu »dok je nas, bit će i šume, a što će biti poslije nas, za to nas ne tare briga«, slabi su prijatelji svoga naroda, a vrlo loši službenici države. I profesori naših šumarskih fakulteta ustali su javno na obranu naših šuma i tražili njihovu zaštitu. I kada se već držalo, da je tu zaštitu kod nas nemoguće naći, nadošao je čas olakšanja, učinjene su odluke u ciljlu popravljanja dosadanjeg stanja. Učinjeno je to u posljednji čas. Nadamo se, da će novi ministar Šuma i Rudnika htjeti i znati povesti djelo šumsko gospodarstvo stazom sređenog gazdovanja po primjeru naprednih zemalja. Vjerujemo čvrsto — ja i mnogi članovi J. Š. U., u ime kojih ovo pišem, da nas ovaj put nada ne će iznevjeriti. Résumé. Réflexions a l´occasion du changement profond dans l´administration de notre État. Ing. A. PERUŠIĆ, OGULIN: KRAJIŠKE IMOVNE OPĆINE U HRVATSKOJ* (LES COMMUNAUTÉS DES BIENS EN CROATIE) v Š Š umsko je gospodarstvo kod svih imovnih općina u glavnom već uređeno. Iako je ono do sad uređivano kao obično unaprijed za duži period vremena, ipak su gotovo sve imovne općine češće inventarisale i kontrolirale svoje drvne zalihe i prema nalazu preuređivale svoje gospodarstvo. Često puta to preuređivanje nije moglo podnijeti stručne kritike. Ovo je rađeno za to, što bilance nisu bile povoljne, a statistički računi u brzo poremećeni, jer je prihod ostao isti, a potrebe članova bivale sve veće. Tim se potrebama htjelo raznim metodama rada u glavnom udovoljiti, kako ne bi članovi samo uzimali, gdje i koliko bi htjeli i tim pogotovo remetili gospodarstvo. Najveći dio rada i novca kod većine imovnih općina trošen je oko razdiobe šumskog prihoda, oko očuvanja šuma od samih uživalaca i u brizi oko prikupljanja novčanih sredstava za podržavanje kućanstva [ gospodarstva. Čim je veća bila opasnost po imovinu i veća potreba rada, * Skraćeno predavanje, što ga je autor održao na kongresu Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja od 9. XII. 1928. 58 |