DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 29 <-- 29 --> PDF |
NASTAVA i NAUKA DVADESET I PET GODINA RADA »UDRUŽENJA STUDENATA ŠUMARSTVA« U ZAOREBBU. Mjeseca februara o. g. proslavit će Udruženje Studenata Šumarstva u Zagrebu na svečan način 25-godišnjicu svoga osnutka. Potrebno je stoga, da se tom prilikom upozna rad toga udruženja i da se za tu proslavu zainteresuje sva stručna javnost, tim više, što je iz redova toga Udruženja izašao velik dio naših šumara. U Zagrebu je 1898. godine osnovana na Univerzitetu Kr. Šumarska Akademija kao neka vrst privremenog odjeljenja Filozofskog fakulteta. Njezin skroman rad nije niti mogao biti zapažen od šire javnosti, jer je sva pažnja bila koncentrisana na politički živoit, gdje se oko god. 1903. vode najžešće borbe sa Mađarima. Tuđinska vlast iz političkih razloga zapostavlja zagrebačku Šumarsku akademiju i ne da joj, da stupi u red sa sličnim institucijama u Monarhiji, a njenim apsolventima oduzima dapače mogućnost namještanja u administraciji državnih šuma na području Hrvatske i Slavonije. Razumljivo je, da je takav postupak vlasti morao izazvati revolt kod studenata šumarstva. Oni uviđaju, da se proti sistematskom ignorisanju tuđinske vlasti ne može boriti pojedinac, nego tek jedna dobro organizovana i jaka cjelina. Razloga za osnivanje kluba studenata šumarstva bilo je mnogo. Eminentna bila je potreba, da se počnu izdavati skripta iz pojedinih naučnih predmeta, da se organizuje sistematski ciklus stručnih predavanja, te da se tako privuku u kolo studentskih želja i nastojanja gg. profesori, koji će ih svojim savjetom i iskustvom pomoći. Šira javnost bila je potpuno neobaviještena o prilikama studenata šumarstva, jer ovi nijednom prilikom dotada ne nastupaju samostalno niti kao organizovana cjelina. Šumarske prilike toga vremena bile su upravo očajne, te je najvažnije bilo pitanje sređivanja tih prilika u Hrvatskoj. Stoga su studenti odlučivši osnovati svoj klub namijenili mu´ zadaću, da bude onaj »spiritus movens et agens«, koji će preuzeti na sebe brigu oko reorganizacije tih prilika. Tako su eto i prilike upravo diktirale osnivanje studentskog udruženja. Slušači Šumarske akademije sastadoše se na skupštinu, donesoše pravila i jednoglasno dadoše udruženju ime »Klub hrvatskih šumarskih akademičara«. Puni oduševljenja dadoše se odmah na posao i tako postade njihov klub ono žarište, oko kojega se sakupljahu svi naši studenti šumarstva. Razgledavši arhiv i stare zapisnike nađoh gotovo na svakoj´ strani imena studenata, današnjih naših ponajboljih kulturnih radnika i šumarskih stručnjaka. Svi oni prodoše kroz redove ovoga kluba: što kao članovi uprave, što kao redovni članovi. Starije pak generacije šumara prodoše kroz arhiv i zapisnike kao dobročinitelji, pomagači i začasni članovi. Klub hrvatskih šumarskih akademičara dade nam iz svojih redova čitave generacije naših šumara, najboljih stručnjaka i profesora. Velika i teška zadaća, koja je bila namijenjena Klubu, uvijek je svima članovima lebdila pred očima, te je nikada ne smetnuše s uma, niti odustađoše od svojih ideala. Prva zadaća Klubu bijaše nastojanje, da se Šumarskoj akademiji dade isti po ložaj, kao što ga je imala Šumarska akademija u Šćavnici ili Bodenkultura u Beču; da se akademija uzvisi na fakultet, a apsolventi da dobiju naslov inženjera. Zatim da budu primani i u administraciju državnih šuma, što su im dotada Mađari uskraćivali. Zato klubski sastanak mjeseca marta 1904. raspravlja o neodređenom stanju apsolvenata Šumarske akademije i njenih profesora. Ogorčeno se i kao hitno tražilo od vlade, da privede kraju pitanje Šum. akademije. — Redovita glavna skupština od 10. XI. 1905. opet raspravlja o tom pitanju, te se predlaže, da se u ime svih akademičara pređa predstavka na sabor, kako bi se stanje studenata poboljšalo, položaj Šumarske aka 83 |
ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 30 <-- 30 --> PDF |
demije definitivno uredio i njeni apsolventi primali u administraciju državnih šuma u Hrvatskoj. — Izvanredna skupština od 24. XI. 1905. donosi ovu predstavku na sabor i potpisuju je svi učesnici skupštine. — Izvanredna skupština od 27. XI. raspravlja o tome, da se pošalje deputacija banu u pogledu uređenja akademije. Udruženje vodi brigu i o već svršenim šumarima, kako bi im se našla sigurna i dostojna namještenja. Zato odborska sjednica od 28. XI. 1911. odlučuje, da se od bugarske i dalmatinske vlade zatraže uslovi, pod kojima primaju šumarske apsolvente u svoju službu. Ujedno šalje Udruženje protest, što je jedan šumar iz Nancya došao u bugarsku službu kao podšumar I. klase, a zagrebački apsolvent kao podšumar II. klase. Dne 1. VI. 1913. drži se prošireno odborsko sijelo, jer su sve skupštine u Hrvatskoj tada bile zabranjene. Ovo sijelo je izraz oduševljenja, što su davna nastojanja Kluba za izjednačenje sa ostalim visokim školama u državi postignuta, te naši apsolventi mogu biti primani u upravu državnih šuma u Ugarskoj, Hrvatskoj, Slavoniji i Bosni. Jednoglasno se zaključuje, da se na sve gimnazije i realke u Hrvatskoj i Slavoniji, Bosni i Hercegovini pošalju pozivi, da se što više slušača upiše u Šumarsku akademiju, jer je sada prošireno polje rada i lakša mogućnost namještenja. Tu je pročitan i primljen poziv na srednoškolce. Proglas istog sadržaja šalje na srednjoškolce i glavna skupština godine 1918., kad je radi ratnih prilika broj slušača vanredno pao. Klub sazivlje za 11. III. 1919. vanrednu skupštinu radi istupa sa jedinstvenom željom i zahtjevom glede reforme Šumarske akademije. Skupštini prisustvuju i gotovo sva gg. profesori. Traži se samostalnost zavoda sa naslovom »Visoka škola za šumarstvo « ili »Šumarski fakultet«. Semestralne ispite treba dokinuti, a uvesti državne ispite nakon prve, treće i četvrte godine. Zatim se traži za apsolvente naslov inženjera. Za ostvarenje ovih želja i njihovo obrazloženje na kompetentnom mjestu izabrana su dva delegata, koji će poći u Beograd i predati rezoluciju gg. ministrima prosvjete i Šuma 1 ruda, te predsjedniku »Narodnog predstavništva i banu u Zagrebu. Urgiranja na kompetentnim mjestima imala su gotovo uvijek uspjeha, te je većina molba i predstavki prije ili poslije bila uvažena, jer se nikada nije tražilo ono, što po pravu i zakonu ne bi pripadalo. Stoga glavna skupština od 16. XI. 1919. radosno konstatira, da je davna želja Udruženja, kao predstavnika sviju studenata šumarstva konačno ostvarena, jer je Kr. šum. akademija podignuta na samostalni Šumarski fakultet. — Skupština od 24. XI. 1920. jednoglasno prima, da se od Povjereništva za prosvjetu i vjere u Zagrebu traži naslov »inženjer« i za sve apsolvente bivše Šumarske akademije u Zagrebu, koji su napravili propisane ispite. — Skupština od 6. XI. 1921. konstatira, da je uvažena ova predstavka. — Odborska sjednica od 27. XII. 1920. šalje protest proti naredbe Ministra finansija, kojom se zapostavljaju apsolventi šumarstva kod primanja u državnu službu. — Odborska sjednica od 28. X. 1921. zaključuje, da se zatraži od g. dekana, da se polaganje pojedinačnih ispita protegne kroz cijeli semestar, a ne samo kroz mjesec dana ispred konca i mjesec dana iza početka semestra. — Odborska sjednica od 16. I. 1924. zaključuje, da se pošalje dopis J. A. P. D-u, da ono povede akciju za smanjenje ispitnih taksa. —Odbor! 13. XI. 1924. konstatira uspjeh svoje akcije, da se svedodžba za svaki ispitni predmet ne mora posebno taksirati, nego se može izvaditi jedna svjedodžba za sve predmete sa onolikom taksom, kolika je prije bila potrebna za jedan predmet. — Odborska sjednica od 10. III. 1925. izabire dva delegata, koji će otići u Beograd, da isposluju! kredit za naučnu ekskurziju. — Isto tako 26. I. 1926. šalje u Beograd dva delegata radi odobrenja kredita za naučnu ekskurziju četvrtom godištu. — Sjednica od 16. II. 1928. zaključuje poslati u Beograd dvojicu delegata, koji će podnijeti i obrazložiti predstavku radi nepravednog podjeljivanja stipendija i ferijalne prakse. — Qlavna skupština od 17. XI. 1928. zaključuje, da Udruženje napravi molbu na profesorski savjet, kako bi se dokinule takse na pojedinačne ispite, jer je država nametnula novu veliku taksu na pojedinačne ispite u formi taksenih maraka. 84 |
ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Osobito nastojanje Udruženja bilo je uvijek o tome, da studentima Šumarskog fakulteta dade potrebna učila i time olakša studij. S ponosom gleda današnji odbor na rad svojih predšasnika na tom polju, jer ono, što je učinjeno, napravljeno je isključivo nastojanjem Udruženja sa njegovim vlastitim sredstvima i radom njegovih članova. Danas raspolaže Udruženje gotovo svim skriptima i svaka glavna skupština određuje odboru smjernice,što će se nova izdati, a što opet obnoviti. Materijalno stanje svojih članova poboljšava Udruženje na razne načine. Ono podjeljuje beskamatne zajmove svojim članovima, posuđuje novac za nabavke odijela, daje skripta na otplatu i na poklon. Onim članovima, koji su nesretnim slučajem nastradali i postali dulje nesposobni za rad, Klub podjeljuje potpore i tako doprinosi njihovom što skorijem ozdravljenju. Ogromne svoje troškove i izdatke pokriva Udruženje doprinosima javnih i samoupravnih tijela, dobrovoljnim prilozima, darovanjima velikih šumarskih preduzeća i napokon članarinom. Da namakne materijalna sredstva i da članovima pruži mogućnost lijepe zabave i društvene naobrazbe, priređujei Udruženje zabave i plesove. Tako 16. II. 1906. pada zaključak o prvoj šumarskoj zabavi i izabire se zabavni odbor. Ovakove zabave održavaju se i poslije, a nakon rata dolaze i priredbe većeg stila. —i Odborska sjednica od 29. 1. 1922. zaključuje, da se održi akademski šumarski ples i izabere zabavni odbor. Taj je odbor priredio ples, koji je moralno vrlo dobro uspio, a donio je 30.000 dinara čistoga prihoda. Zabava od 1925. god. donosi opet velik moralni uspjeh, a iznos od 12.372 dinara kao čist prihod. — Prigodom 20-gođišnjice održano je nadalje svečano jubilarno sijelo u prostorijama Jugoslavenskog Šum. Udruženja. Udruženje studenata šumarstva olakšava studij svojim članovima dajući im mogućnost, da u društvenoj čitaonici nađu, pa i za studij kod kuće posude knjige i sve domaće stručne časopise, a i uglednije strane. Zaključak za osnivanje knjižnice pada već 31, V. 1905. i od tada se Udruženje svake godine obraća molbom gg. profesorima i šumarima za poklon knjiga. Udruženje nabavlja knjige za knjižnicu i iz vlastitih sredstava. Tako se od čistog prihoda zabave od 1924. god. odjeljuje svota od 10.000 dinara za nabavku knjiga za knjižnicu. Svaki odbor nastoji, da poveća i usavrši tu knjižnicu, tako da ona danas broji oko 800 stručnih svezaka. Tečajem školske godine organizira Udruženje na svojim plenarnim sastancima čitave cikluse stručnih predavanja. Odboru je uspijevalo, da za ta predavanja oduševi ne samo sve svoje članove, nego i gg. profesore i već svršene šumare. Tako je u punoj mjeri dolazilo do izražaja postavljeno načelo, da je svrha Klubu stručno usavršavanje u šumarstvu. Oduševljenje članova i volja za rad u Klubu očituje se u prijedlogu primljenom na sijelu od 13. XI. 1905., da svaki član mora tečajem godine držati na klubskom sastanku barem jedno predavanje bilo stručne bilo općenite naravi. Da se studenti što bdije spreme za svoje zvanje, skupština od 12. XI. 1911. stavlja novom odboru na srce, da nastoji oko toga, kako bi članovi Kluba marljivo polazili ekskurzije. — Dne 5. II. 1912. šalje Klub predstavku, da se studentima otvore entomološki i šumarski muzej na stalnu upotrebu. U svrhu olakšanja praktične spreme za zvanje, Udruženje studenata šumarstva zajedno sa Udruženjem studenata agronomije traži od vlade, da se fakultetu dade dobro Laksimir. Ujedno se zaključuje poslati g. ministru, kad dođe u Zagreb, izaslanstvo slušača sa gg. rektorom, dekanom i profesorima na čelu, da to isposluju. Osim toga poduzimaj Udruženje i druge korake, da se to pitanje riješi što skorije, a radi na tome dotle, dok ta molba nijej povoljno riješena. Odbor Kluba nastoji već od prvog početka, da akademsku svijest studenata šumarstva uzdrži na doličnoj visini. Nastoji se svakom prilikom pokazati, da šumari ne će da budu tipovi, kako ih prikazuje Kosor, nego ljudi trezveni, dostojni svoga položaja i pravi inteligenti. Ideja trezvenosti nailazi uopće medu studentima šumarstva na sve bolji prijem i razumijevanje. — Klub hrvatskih šumarskih akademičara uređuje i 85 |
ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 32 <-- 32 --> PDF |
odnošaj svojih članova prema vani, pa za to Izvanredna skupština od 21. XI. 1907. jednoglasno pristaje, da Klub stupi u odbor svih studenata, koji će biti osnovan u svrhu, da izravna svakovrsne sporove. Taj »časni permanentni odbor« biti će kao neko pomirbeno sudište, čije će odluke vezati svakoga člana pojedinih klubova, koji stupe u taj odbor. — Svjesno svoje misije Udruženje čak poduzima korake, da gg. ministri, koji bi se nezgodno izrazili o Šumarskom fakultetu, povuku i opozovu svoje izjave. — Odmah iza osnutka Kluba hrvatskih šumarskih akademičara postaje on zaista centar, oko kojega se okupljaju svi studenti šumarstva. Naskoro organizira odbor pjevačku i tamburašku sekciju, koje svojim javnim nastupima stupaju u uži kontakt sa širom javnosti. Rad pjevačke sekcije olakšan je time, što je od čistog prihoda jedne zabave kupljen harmonij za pjevačke probe. — Odborska sjednica od 20. XI. 1909. zaključuje, da se pošalje deputacija »Streljačkom društvu« s molbom za besplatan pristup članova Kluba u to društvo. Delegati su ovo doista i ishodili. Osim toga nastojao je odbor osnovati planinarsku sekciju. Da medu kolegama podigne društvenost, a specialno da mlade kolege — brucoše — upozna sa starijima, upriličuje odbor Kluba svake godine odmah iza početka predavanja »brucoške večeri«. Te su večeri na Šumarskom fakultetu postale tradicionalne, a spojene su sa nekoliko lijepih drugarskih običaja. Posebna je zasluga odbora od 1922. godine, što je organizovao Lovačku sekciju. Ona radi samostalno unutar Udruženja studenata, te je upravni odbor Udruženja i finanfijski pomaže. Lovačka sekcija posjeduje sve potrebno! oružje za lov, medu ostalim i deset lovačkih pušaka raznih sistema. Odmah iza osnutka brojila je lovačka sekcija oko 50 članova. Svake godine prije zimske lovne sezone drže se na fakultetskom lovištu u Maksimiru vježbe u strijeljanju. Za vrijeme sezone održaje se godišnje po nekoliko lovova na raznu divljač u bližoj okolici Zagreba. Dobrotom i susretljivošću pojedinih šumarija češće biva pozvana Lovačka sekcija na velike lovove u provinciju, osobito u Slavoniju. Kroz ovo nekoliko godina rada pokazala je Lovačka sekcija zamjerne uspjehe u gajenju korisne divljači, pa teoretskoj i praktičnoj spremi članova u lovstvu. Svojim članovima, studentima šumarstva, Udruženje studenata u najtežim godinama poslije rata olakšava uslove za život. Ono se naime brine, da svim studentima pribavi stanove, a oni, koji ih posjeduju, da ih ne izgube. U to najteže vrijeme počinju se inicijativom studenata graditi studentski domovi. Zato skupština od 25. V. 1921. zaključuje, da studenti Šumarskog fakulteta kroz tjedan dana ne će polaziti predavanja, te će svi članovi biti obvezani, da sami rade na gradnji đačkog doma kroz tih tjedan dana. Nešto ranije pak vodi Udruženje zajedno sa Udruženjem studenata agronomije pregovore, da se osnuje zajednička menza za šumare i gospodare, kako bi se studentima na taj način olakšala prehrana. Klub hrvatskih šumarskih akademičara, današnje Udruženje studenata šumarstva, potpomaže svojim radom, svaku plemenitu akciju, koja i nema direktne veze sa studentima šumarstva. Tako preporučuje članovima upis u Sokol, sakuplja priloge za Crveni Križ; posuđuje oveću svotu novaca akademskom društvu »Mladost«, da mu omogući sudjelovanje na sprovodu J. .1. Strossmayera, kamo i sam Klub odašilje svoje posebne delegate; na svoje oglase lijepi markice »Družbe sv. ćirila i Metoda« iz Istre, a preporuča članovima, da i oni svoje molbe za Klub biljeguju tim biljezima; Društvu Sv. Cirila i Metoda daje potporu i u gotovom novcu; daje poticaj članovima, da se upisuju u »Jugoslavensku Maticu« i t. d. Upravni odbor Udrženja studenata šumarstva nastoji svakom prilikom doći u što uži kontakt sa ostalim šumarskim udruženjima, bilo studentskim, bilo stručnim, bilo opet sa šumarskim institucijama u dfžavi. Zato vanredna skupština od 26. VII. 1910. zaključuje poslati tri posebna delegata na proslavu 50-godišnjice bivše Šumarske škole u Križevcima. Delegati Udruženja studenata šumarstva sudjeluju na proslavi osnutka 86 |