DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 29     <-- 29 -->        PDF

NASTAVA i NAUKA


DVADESET I PET GODINA RADA »UDRUŽENJA STUDENATA ŠUMARSTVA«
U ZAOREBBU.


Mjeseca februara o. g. proslavit će Udruženje Studenata Šumarstva u Zagrebu
na svečan način 25-godišnjicu svoga osnutka. Potrebno je stoga, da se tom prilikom
upozna rad toga udruženja i da se za tu proslavu zainteresuje sva stručna javnost,
tim više, što je iz redova toga Udruženja izašao velik dio naših šumara.


U Zagrebu je 1898. godine osnovana na Univerzitetu Kr. Šumarska Akademija
kao neka vrst privremenog odjeljenja Filozofskog fakulteta. Njezin skroman rad nije
niti mogao biti zapažen od šire javnosti, jer je sva pažnja bila koncentrisana na politički
živoit, gdje se oko god. 1903. vode najžešće borbe sa Mađarima. Tuđinska vlast
iz političkih razloga zapostavlja zagrebačku Šumarsku akademiju i ne da joj, da stupi
u red sa sličnim institucijama u Monarhiji, a njenim apsolventima oduzima dapače mogućnost
namještanja u administraciji državnih šuma na području Hrvatske i Slavonije.
Razumljivo je, da je takav postupak vlasti morao izazvati revolt kod studenata šumarstva.
Oni uviđaju, da se proti sistematskom ignorisanju tuđinske vlasti ne može boriti
pojedinac, nego tek jedna dobro organizovana i jaka cjelina.


Razloga za osnivanje kluba studenata šumarstva bilo je mnogo. Eminentna bila
je potreba, da se počnu izdavati skripta iz pojedinih naučnih predmeta, da se organizuje
sistematski ciklus stručnih predavanja, te da se tako privuku u kolo studentskih
želja i nastojanja gg. profesori, koji će ih svojim savjetom i iskustvom pomoći. Šira
javnost bila je potpuno neobaviještena o prilikama studenata šumarstva, jer ovi nijednom
prilikom dotada ne nastupaju samostalno niti kao organizovana cjelina. Šumarske
prilike toga vremena bile su upravo očajne, te je najvažnije bilo pitanje sređivanja
tih prilika u Hrvatskoj. Stoga su studenti odlučivši osnovati svoj klub namijenili
mu´ zadaću, da bude onaj »spiritus movens et agens«, koji će preuzeti na sebe brigu
oko reorganizacije tih prilika. Tako su eto i prilike upravo diktirale osnivanje studentskog
udruženja.


Slušači Šumarske akademije sastadoše se na skupštinu, donesoše pravila i
jednoglasno dadoše udruženju ime »Klub hrvatskih šumarskih akademičara«. Puni oduševljenja
dadoše se odmah na posao i tako postade njihov klub ono žarište, oko kojega
se sakupljahu svi naši studenti šumarstva. Razgledavši arhiv i stare zapisnike nađoh
gotovo na svakoj´ strani imena studenata, današnjih naših ponajboljih kulturnih radnika
i šumarskih stručnjaka. Svi oni prodoše kroz redove ovoga kluba: što kao članovi
uprave, što kao redovni članovi. Starije pak generacije šumara prodoše kroz arhiv i
zapisnike kao dobročinitelji, pomagači i začasni članovi. Klub hrvatskih šumarskih
akademičara dade nam iz svojih redova čitave generacije naših šumara, najboljih
stručnjaka i profesora. Velika i teška zadaća, koja je bila namijenjena Klubu, uvijek je
svima članovima lebdila pred očima, te je nikada ne smetnuše s uma, niti odustađoše
od svojih ideala.


Prva zadaća Klubu bijaše nastojanje, da se Šumarskoj akademiji dade isti po


ložaj, kao što ga je imala Šumarska akademija u Šćavnici ili Bodenkultura u Beču; da


se akademija uzvisi na fakultet, a apsolventi da dobiju naslov inženjera. Zatim da budu


primani i u administraciju državnih šuma, što su im dotada Mađari uskraćivali. Zato


klubski sastanak mjeseca marta 1904. raspravlja o neodređenom stanju apsolvenata


Šumarske akademije i njenih profesora. Ogorčeno se i kao hitno tražilo od vlade, da


privede kraju pitanje Šum. akademije. — Redovita glavna skupština od 10. XI. 1905.


opet raspravlja o tom pitanju, te se predlaže, da se u ime svih akademičara pređa


predstavka na sabor, kako bi se stanje studenata poboljšalo, položaj Šumarske aka


83