DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 26     <-- 26 -->        PDF

konkurencije i jer su uvjeti za trgovinu i industriju drva u Krajini mnogo
teži nego u Gorskom kotaru.


G. Francišković smatra nemogućim, da se kraj jednake kvalitete
bukovih i jelovih stabala može u kapelskim šumama postići nešto
veća cijena bukovini nego jelovini. Ali kad uvažimo, da je izvoz bukovine
iz šume skuplje plaćen za p. p. 25%, a cijena bukovini na trgu za
p. p. toliko veća od jelovine, onda je i to jasno i moguće.
Iz ovoga se prikaza ne može steći uvjerenje, da se cijena bukovini
spram jele odnosi kao 1 : 3. Kad sredimo analize cijena, moći ćemo to još
bolje utvrditi. Glede vrlo odlučne okolnosti, naime: za koliko je veća
produkcija drvne mase bukovine prema onoj jelovine na jedinici površine,
nemamo pri ruci za ove naše krajeve svestrano ispitanih, pa prema tome
konačno mjerodavnih podataka. Dok su šume Thurn Taksisa mahom
četinjave, krajiške — državne i komunalne — šume većinom su bukvici,
ali čistih bukvika i čistih jelika tamo gotovo nema. U državnim šumama
Velike Kapele može se iz najnovijih podataka — iz operata za gospodarske
osnove triju jedinica — zaključiti, da prosječna masa čiste bukove
sastojine iznaša po jutru 236 m3, a čiste jelove 190 m3. Uzevši omjer jele
sa 32%, bukve sa 68%, iznaša drvna masa smjese ovih vrsti drveća
prosječno 220 m3.


G. Dr. M i 1 e t i ć mišljenja je, da u državnim šumama visokoga krša
ima jela ponovno postati glavna i dominantna vrst drveća i da se ima na
drugo mjesto potisnuti bukva, koja je danas tamo dominantna vrst.8 Dakle
drugo mjesto, a ne potiskivanje do naučnog omjera ili čak sistematsko
posvemašnje uklanjanje. Pri ruci su nam i skrižaljke masa jele i bukve
za državne šumske uprave Ogulin, Jasenak, Novi, Mrkopalj, Ravnagora,
koje također pokazuju veću masu bukovine prema jelovini i to:
za prsni promjer 20 cm do .. puta


» » » 30 cm » 1´4 »


» » » 40 i 50 cm » Y2 »


» » » 60 cm » 1´17 »


» » » 70 i 80 cm » 1*14 »


Te skrižaljke datiraju iz god. 1896. Sastavljene su za spomenute
šumske uprave, a koliko znam, mase su nešto previsoke za obe vrsti
drveća. Pokojni šum. nadzornik A. Ker n ustanovio je, da je drvna zaliha
za šume Male Kapele u normalnoj jelovoj sastojini po 1 kat. jutru
258 m3, a u normalnoj bukovoj sastojini 200 m3, dakle u omjeru kao 1*3:1.
Poslije rada g. Kern a na osnovu podataka sa 17 primjernih pruga u
šumama Male Kapele ustanovljeno je pokusima, da bukva i jela uporedo
prirašćuju i da je prosječna drvna zaliha po 1 jutru 230 m3. Ovaj rad
naših predhodnika treba uvažiti, dok se o protivnom ne uvjerimo.


Da li stoji produkcija mase u jele prema bukvi kao 2:1 , kako je
izvolio napisati g. F., ne mogu takodjer ništa primjetiti. On je po svoj
prilici imao u vidu samo šume T, T. odnosno njemačke prihodne tabele.
Za šume krajiškoga područja ne će to stajati. U području Velike i Male
Kapele ima bukovih sastojina i sa preko 300 m3 totalne drvne mase po


8 Šum. List g. 1928. br. 8. i 9. Pag. 336.


80