DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 22 <-- 22 --> PDF |
redimo li konkretnu krivulju dotičnih pogrešaka sa teoretskom, to nam se grafički pokazuje, koliko je slaganje između obih krivulja (si. 3). Slika .. /i Iznos 2 -sr- je u ovom slučaju = 2 0743 3-196 umjesto 3´142 = ... .2 , ..„_,„ _ 0.465 B e s s e 1 (1838) dobio je kod trokutnih pogrešaka (22 trokuta) iznos 2-^ -= 2´599 umjesto 3,142. Razlika je znatna, ali još uvijek ne tolika, da bi se odustalo od izjednačenja po metodi najmanjih kvadrata. S e ho l s je dobio kod 2170 trokutnih pogrešaka vrlo dobro podudaranje sa teoretskom razdiobom pogrešaka. Vidimo, da tek kod velikog broja opažanja dolazi do boljeg slaganja. Cl ark e (1888) je kod 40 mikroskopskih čitanja na mjerilu dobio .* 30394. iznos ^ Ô* (Nastavit će se.) Résumé. Voir le 1er Numéro. Ing. A. PERUŠIĆ, OGULIN: O RENTABILNOSTI BUKVE (SUR LE RENDEMENT DU HETRE) P P okojni je K o z a r a c odavna napisao, da je u Hrvatskoj poslije perioda bukve slijedio period hrasta i da hrast već počinje odstupati mjesto jasenu i brijestu. Ipak smo mimo toga težili za najvećom zemljišnom rentom i na taj način, da smo uzgajali čiste hrastike, a primjesu uklanjali. Radilo se protiv prirode i rezultati nas nisu zadovoljili. U području četinjača potiskivali smo bukvu iz financijskih 76 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 23 <-- 23 --> PDF |
razloga i preko granica, koje nam je diktirao uzgojni momenat. Za to je na izvjesnim mjestima ugroženo pomlađivanje jelovine. Čiste bukvike nastojali smo popuniti jelom i smrekom. Povoljni rezultati takvog eksperimentisanja vidljivi su jedino tamo, gdje su vrsni stručnjaci, kraj stalne i dobre stručne inicijative i pod valjanim nadzorom, vršili takve poslove po utvrđenim metodama savremene nauke. A to se kod nas u Hrvatskoj radilo kod nekih uzornih vlastelinstava. Kakogod smo u Slavoniji odstranjivali mjestimice vrlo radikalno i naglo sve, što nije bilo hrast, tako smo istovremeno u području Velike, Male Kapele i Velebita uklanjali bukvu kao bezvrijedno drvo. Pravoužitnik ogulinske imovne općine morao je još pred 20 godina porušiti dva bukova stabla kao bezvrijedna, da može zatim rušiti jelova stabla, doznačena mu za građu. Zbog nestajanja hrasta zagovara se ne samo njegova sadanja prirodna smjesa s jasenom, grabom, brijestom, već se zagovara čak i preborno gospodarenje.1 Stručnjaci u ovim krajevima Kapele i Velebita u glavnom su prestali uništavanjem bukve iz uzgojnih razloga, a danas joj se počinje obraćati sve veća pažnja, jer je potražnja za njom sve veća. U krajiškom dijelu bukva se trebala u glavnom za ogrijev, zatim za cjepanje vesala, vratila, duge. Radi toga su bukvici u blizini naselja potisnuti u udaljenija i teže pristupačna mjesta, a na njihova mjesta došla je jelovina. Tu se bukva ne će skoro da vrati. U komunalnim šumama, pristupačnim ovlaštenicima, nije mogao biti odlučan financijalni momenat niti će to moći biti u buduće. Ovlaštenici trebaju ogrijev i građu, bukvu i jelu, u izvjesnom omjeru, koji je gospodarstvenim osnovama propisan, a po čemu su se izvršni organi upravljali. Državne su šume udaljenije od naselja i bolje sačuvane. I iz njih su vađena najbolja jelova i bukova stabla. U uzornom privatnom šum. posjedu kneza Thurn Taksisa u Gorskom kotaru također se nastojalo sječom i podbjeljivanjem (ringlovanjem) bukve, zatim pomlađivanjem i pošumljavanjem jele i smreke — postepeno ukloniti bukvu ili ju barem svesti na onolik razmjer, kako to pomlađivanje četinjastih šuma zahtjeva.2 Svrha je tamošnjem gospodarstvu uzgoj četinjastih šuma, dok bukva u tom nastojanju ima samo pomoćnu ulogu. Ovo je nastojanje u većem dijelu prešlo granice, jer na vrlo mnogim površinama bukvu uopće ne vidimo, a na izloženim, višim mjestima toga šumskoga posjeda suviše veliko uklanjanje bukve nije osiguralo ni pomladjivanje jelovine niti je podiglo produktivnu snagu tla. To se vidi već i iz sječivih zaliha i godišnjeg etata za prve dvije periode, kod kojih je razmjer jele prema bukvi daleko ispod naučne normale. Tamošnji stručnjak g. ing. Franciškovi ć opazio je, da je »pomlađivanje jele moguće samo u smjesi s bukvom, dok je ono u čistim jelovim sastojinama vrlo teško, gotovo nemoguće«. Prolazeći nekojim šumama po Bosni i Hrvatskoj, nisam mogao da to isto zapazim, već sam primjetio, kao da između tih dviju vrsta nastaje neka izmjena, ali da jelovina 1 Dr. Pe traci Ć: Šum. List 1926. br. 3. Pag. 204. 2 Ing. Stjepan F r a n c i š k o v i ć: »Šume i šumarstvo vlastelinstva Thurn Taxis u zapadnoj Hrvatskoj«. Šum. List g. 1927. Pag .409—420, 463—480, 504—516. 77 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ipak redovito osvaja tlo i potiskuje bukvu i da se jelove šume bez znatnijih poteškoća i bez pomoći bukve pomlađuju. Gosp. prof. Dr. N e n a d i ć napisao je, da je u »Saksonskoj smreka kao najrentabilnija vrsta šumskoga drveća osvojila malo ne sve tlo i potisla iz gospodarenja najnerentabilniju vrst drva — bukvu«.3 Gosp. Fr a n- c i š k o v i ć gleda na ovo ispravnije i umjerenije, jer je ustvrdio, da »i kraj rastuće vrijednosti bukovine ipak ona u vrijednosti daleko zaostaje za četinjačama«.4 Opazivši, da kraj ovakovoga naučavanja i pisanja mnogi mlađi drugovi, a i moji gotovo svi mlađi činovnici zaista na djelu pokazuju znatnu averziju prema bukvi, upozorio sam u br. 5. pr. g. Šum. Lista na str. 251., da treba nešto više obzira i opreza prema bukvi, jer da je danas njezino iskorišćavanje sve veće, da je ona prema tomu sve vrijednije drvo, te da joj je i porast cijene u izgledu, dakle da rđavo mišljenje o bukvi nije posve ispravno i da se danas više ne može govoriti o nerentabilnosti bukve tako rezolutno i apsolutno. Osjećao sam dakle, da je potrebno ova gledišta o bukvi pomiriti, kako bi se na stvar gledalo realnije i pravilnije. Na taj moj člančić o rentabilnosti bukve osvrnuo se g. Fran c iš k o v i ć5 dokazujući manju rentabilnost bukve, što ja nisam nigdje ni osporavao. Kako je pri tom išao i malo dalje, potrebno je, da svoj prvi prikaz upotpunim i objasnim. Na izjavu g. prof. N e n a d i ć a, da je bukva najnerentabilnija vrst drva, ne bih se osvrtao, kađ se ona ne bi davala ex cathedra studentima. Mnogi mladi i najmlađi naši drugovi ne bi išli predaleko u uklanjanju bukve, da uzgoje najrentabilniju vrst drva: smreku. Ovo je tim teže, što još danas mnogi svršeni đaci dolaze odmah na upravu, nemaju potrebne ustaljenosti stručnih pogleda i potrebne orijentacije, sjećaju se riječi svoga učitelja i konsigniraju bukvu i preko mjere. Ovom prilikom moram napomenuti, da rezultati sa kulturom smreke kod nas do sad ne zadovoljavaju, jer mi moramo pomlađivati smreku sa sjemenom ili biljkama naših domaćih starih smrekovih stabala, a ne stranim sjemenom i biljkama, koje se odmah u prvoj generaciji ne mogu aklimatizirati. I ako je mišljenje g. Franciskovića mnogo umjerenije i pravilnije od mišljenja g. N e n a d i ć a, ipak i to njegovo mišljenje hoću da ublažim u prilog bukvi. Pri tome sam uzeo u obzir i to, da bukva kod nas zaprema 60—70% površine svih šuma. Opća naša šumsko - gospodarska politika (kad bi je imali) trebala bi prema postojećoj nauci određivati u državnom i komunalnom šumarstvu što intenzivniji i brži prelaz iz bukovine u smrekovinu respect, jelovinu. Čast nauci, ali se prije 40 godina nije moglo znati, do kakve će sve upotrebe bukva danas doći, niti joj može biti danas poznato, kakva će biti njezina buduća upotreba, jer to zavisi o okolnostima, koje će u budućnosti o tom odlučiti. Ne možemo dakle računati s izvjesnim znanstveno utvrđenim, a nepromjenljivim faktorima. A kad je tako, ne treba a priori zabaciti svaki takav oprez i upozorenje u gospodarenju sa našim bukovim šumama, koje u najmanju ruku 3 Šum. List g. 1926. broj 5. Pag. 200. 4 Šum. List g. 1927. broj 10. Pag. 469. 5 Šum. List g. 1928. broj 6. i 7. Pag. 285. 78 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 25 <-- 25 --> PDF |
nije na štetu šumskom gospodarstvu, već može biti od koristi: pače u nedalekoj budućnosti. Ima još jedan nadasve važan razlog, koji nas za veći dio naših planinskih šuma upućuje na što veću primjesu bukovine, a to je požar, koji nam je do sada uništio ogromne šumske površine. Kod Thurn Taksisa u u bivšem provincijalu šumski radnici sami ugase cigaretu u šumi, a kod nas u bivšoj Krajini zbog paše odnosno zapljene koza zapaljuju stotine jutara šume. Ne treba dokazivati, kako je bukva zaprijeka širenju požara, odnosno da bi naših čistih šuma četinjača u Krajini možda već i nestalo, kad ne bi imali toliko bukovih šuma. U pogledu cijena potrebno je, da navedem novije cijene bukovini i jelovini na sušačkom i senjskom tržištu prema podatcima komorskoga ureda. Cijene su nešto niže od faktičnih, a ne odnose se samo na najbolje drvo, već na prosječnu kvalitetu, kakva na tržište dolazi.6 Da se pojedine partije prodaju i uz drugačije cijene, nije isključeno. Na Sušaku, franco vagon, vrst Tombante stoji: jelova piljena 570 Dim, tesana 320 Din.; bukova piljena neparena I. 1000, II. 750, III. 500; bukova piljena parena I. 1100, II. 800, III. 500. U Senju, franco riva: jelova piljena 425 Din., tesana 300 Din.; bukova piljena 600 Din., tesana 550 Din, Cijene na panju u području Gorskoga kotara i šuma Velike i Male Kapele razne su. Na posljednjoj dražbi jelovine u šumama kneza Thurn Taxisa postignuto je do 175 Din po lm 3 U susjednoj šumi z. z. Ravna gora udaljenoj 3.5 kim od pilane, a 12.5 kim od željezničke stanice Skrad, postignuto je u svibnju pr. g. 186 Din. Prodaja je izvršena paušalno. U susjednim šumama ogulinske imovne općine udaljenim 5 kim od željezn. stanice postignuta je 3. V. pr. g. cijena od 144 Din po 1 m3 jelovine. Prodaja je paušalna, a kubatura po našoj procjeni i po faktičnoj izradbi varira maksimalno za 5% na više ili na niže. Malverzacija u šumi nema. Naš idealni šumar i upravljač šuma z. z. Ravnagora g. A b r a m o- v i ć ne upisuje sebi u zaslugu, što je u tim šumama postignuta najviša cijena jelovini kod nas, već da je to rezultat lokalnih odnošaja, jer je drvo dobre kvalitete, velika konkurencija, izvrsno šumsko i industrijsko radništvo, minimalna zarada šumskih trgovaca, o čemu je na drugom mjestu bilo više govora.7 Za bukovinu postigla je ogulinska imovna općina na licitaciji od 3. XI. 1927. u šumi Kozarac, udaljenoj od željezničke stanice Vrbovsko 4 kim, svotu od 130 Din., a 26. IX. pr. g. 149 Din. po 1 m3 paušalno na d ferenciju od maksimalno 5% razlike u tehničkoj masi na više ili na niže od naše procjene. Opet samo zato, jer je bukovina relativno dobra, konkurencija velika, kao i za to, jer je bukva sve više traženo drvo. Dobivamo i naročite molbe za iznašanje bukovine na prodaju. Nije ni ovo zasluga nas šumara, jer u ostalim šumskim predjelima, koji kravitiraju ličkoj željeznici i jadranskom moru, dobivamo vrlo razne, ali mnogo niže cijene s razloga, jer je kvalitet drva lošiji od onoga u Gorskom kotaru, jer nema 8 Naknadno javlja nam g. pisac, da su cijene bukovini i jelovini danas već za ca 20% veće. Op. uredn. 7 Vidi Drvotržac g. 1927. broj 15, 20. 79 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 26 <-- 26 --> PDF |
konkurencije i jer su uvjeti za trgovinu i industriju drva u Krajini mnogo teži nego u Gorskom kotaru. G. Francišković smatra nemogućim, da se kraj jednake kvalitete bukovih i jelovih stabala može u kapelskim šumama postići nešto veća cijena bukovini nego jelovini. Ali kad uvažimo, da je izvoz bukovine iz šume skuplje plaćen za p. p. 25%, a cijena bukovini na trgu za p. p. toliko veća od jelovine, onda je i to jasno i moguće. Iz ovoga se prikaza ne može steći uvjerenje, da se cijena bukovini spram jele odnosi kao 1 : 3. Kad sredimo analize cijena, moći ćemo to još bolje utvrditi. Glede vrlo odlučne okolnosti, naime: za koliko je veća produkcija drvne mase bukovine prema onoj jelovine na jedinici površine, nemamo pri ruci za ove naše krajeve svestrano ispitanih, pa prema tome konačno mjerodavnih podataka. Dok su šume Thurn Taksisa mahom četinjave, krajiške — državne i komunalne — šume većinom su bukvici, ali čistih bukvika i čistih jelika tamo gotovo nema. U državnim šumama Velike Kapele može se iz najnovijih podataka — iz operata za gospodarske osnove triju jedinica — zaključiti, da prosječna masa čiste bukove sastojine iznaša po jutru 236 m3, a čiste jelove 190 m3. Uzevši omjer jele sa 32%, bukve sa 68%, iznaša drvna masa smjese ovih vrsti drveća prosječno 220 m3. G. Dr. M i 1 e t i ć mišljenja je, da u državnim šumama visokoga krša ima jela ponovno postati glavna i dominantna vrst drveća i da se ima na drugo mjesto potisnuti bukva, koja je danas tamo dominantna vrst.8 Dakle drugo mjesto, a ne potiskivanje do naučnog omjera ili čak sistematsko posvemašnje uklanjanje. Pri ruci su nam i skrižaljke masa jele i bukve za državne šumske uprave Ogulin, Jasenak, Novi, Mrkopalj, Ravnagora, koje također pokazuju veću masu bukovine prema jelovini i to: za prsni promjer 20 cm do .. puta » » » 30 cm » 1´4 » » » » 40 i 50 cm » Y2 » » » » 60 cm » 1´17 » » » » 70 i 80 cm » 1*14 » Te skrižaljke datiraju iz god. 1896. Sastavljene su za spomenute šumske uprave, a koliko znam, mase su nešto previsoke za obe vrsti drveća. Pokojni šum. nadzornik A. Ker n ustanovio je, da je drvna zaliha za šume Male Kapele u normalnoj jelovoj sastojini po 1 kat. jutru 258 m3, a u normalnoj bukovoj sastojini 200 m3, dakle u omjeru kao 1*3:1. Poslije rada g. Kern a na osnovu podataka sa 17 primjernih pruga u šumama Male Kapele ustanovljeno je pokusima, da bukva i jela uporedo prirašćuju i da je prosječna drvna zaliha po 1 jutru 230 m3. Ovaj rad naših predhodnika treba uvažiti, dok se o protivnom ne uvjerimo. Da li stoji produkcija mase u jele prema bukvi kao 2:1 , kako je izvolio napisati g. F., ne mogu takodjer ništa primjetiti. On je po svoj prilici imao u vidu samo šume T, T. odnosno njemačke prihodne tabele. Za šume krajiškoga područja ne će to stajati. U području Velike i Male Kapele ima bukovih sastojina i sa preko 300 m3 totalne drvne mase po 8 Šum. List g. 1928. br. 8. i 9. Pag. 336. 80 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 27 <-- 27 --> PDF |
jutru. Ovo je dakle za sad još sve relativno kao i tvrdnja g. F., da se danas daleko više traži kvantum nego kvalitet drva. Samo kvantum tražio se neposredno poslije svjetskoga rata. Danas je obnova opustošenih krajeva i predmeta gotova, bogataši su izgradili, što su imali, tako da se danas, kao i u normalno vrijeme, traži u prvom redu kvalitet drva. Čim poraste cijena drvu, prodaje se i lošija roba. Velike šumske industrije traže sve više bukovinu, jer hoće, da se kraj današnjih povoljnih cijena s njom osiguraju za duži niz godina, kad bude skuplja. Velike firme, koje poznaju stanje svjetskoga tržišta, znaju bolje od nas, hoće li bukovina u cijeni porasti ili pasti. Kako god sam zagovarao što veći oprez sa iskorišćivanjem prestare hrastovine (i vrijeme mi daje pravo), tako se ne treba nagliti ni sa prevelikim prodajama bukovine, jer bi vlasnici bukovih šuma mogli biti na gubitku. Dakle valja posvetiti više pažnje bukvi, naročito njezinom iskorišćivanju. jer ona nije više bezvrijedno drvo, niti danas toliko zaostaje u vrijednosti za jelovinom, niti joj je gospodarska vrijednost tako neznatna. Résumé. Selon les observations de l´auteur, la lucrativité du hetre dans nos forets de montagne est déja a peu pres la meme que celle du sapin et fait aussi — meme pour le proche future — a espérer une croissance considérable. 81 |