DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 21 <-- 21 --> PDF |
kod 20 zgoditaka kao 1: 2,750 50 „ 1:2,900 100 „ 1:2,915 500 „ 1: 3,035 1000 „ 1:3,185 2000 „ 1: 3,485 Vidimo dakle, da bi trebalo vanredno (zapravo neizmjerno) mnogo opažanja, da teoriji bude sasvim udovoljeno. Iz šeme rasipanja vidimo najlakše, u koliko je udovoljeno napomenutim trima G a u s s o v i m uvjetima. Pored toga najzgodnije je konstruisati kako teoretsku, tako i konkretnu krivulju pogrešaka. Pa i mjerilo za tačnost (h) može se računati na više načina: pomoću srednje, prosječne i vjerojatne pogreške. Teoretski bi se iz svih ovih pogrešaka imao dobiti isti h. Stvarno to neće biti i razlike će biti to veće, u koliko ima manje slaganja. Isto tako se vjerojatna pogreška dade računati na više načina, koji bi svi načini imali dati isti rezultat. Jedna zgodna proba je uvjet: Ms Navešću nekoliko primeia iz geodezije, gdje metoda najmanjih kvadrata nalazi svoju najširu primjenu^ u koliko se tamo nizovi pogrešaka slažu sa teorijom. Za mrežu baza kod izmjere Indije mjeren je 51 trokut i njihove se pogreške rasporedale, kako to prikazuje obrazac III. Upo- Obrazac III. Dijelovi srednje pogreške ffij Rasipanje pogrešaka Rasipanj e (u °/0) bez obzira na pogrešaka predznak više manje Broj pogre » % konkretno teoretski šaka + 3´0 — 1-96 .24 — 0´72 + 2-5 2 3-92 3-92 .-.. — 0-62 + 2´0 2 3-92 11-76 8-82 — 2-94 + 1-5 2 392 980 18-36 8-56 — + 1-0 8 15-69 33-34 2998 — 3-36 + 0-5 10 19-61 39-22 38-30 — 0-92 — 0-5 10 19-61 100-00 10000 8-56 8´56 — l´O 9 17-65 — 1-5 3 5-88 — 2-0 4 .84 —.2;5 — — — 30 1 .96 75 |