DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 21     <-- 21 -->        PDF

kod 20 zgoditaka kao 1: 2,750


50 „ 1:2,900
100 „ 1:2,915
500 „ 1: 3,035
1000 „ 1:3,185
2000 „ 1: 3,485


Vidimo dakle, da bi trebalo vanredno (zapravo neizmjerno) mnogo
opažanja, da teoriji bude sasvim udovoljeno.


Iz šeme rasipanja vidimo najlakše, u koliko je udovoljeno napomenutim
trima G a u s s o v i m uvjetima. Pored toga najzgodnije je konstruisati
kako teoretsku, tako i konkretnu krivulju pogrešaka. Pa i mjerilo
za tačnost (h) može se računati na više načina: pomoću srednje,
prosječne i vjerojatne pogreške. Teoretski bi se iz svih ovih pogrešaka
imao dobiti isti h. Stvarno to neće biti i razlike će biti to veće, u koliko
ima manje slaganja. Isto tako se vjerojatna pogreška dade računati na
više načina, koji bi svi načini imali dati isti rezultat. Jedna zgodna proba
je uvjet: Ms


Navešću nekoliko primeia iz geodezije, gdje metoda najmanjih kvadrata
nalazi svoju najširu primjenu^ u koliko se tamo nizovi pogrešaka
slažu sa teorijom. Za mrežu baza kod izmjere Indije mjeren je 51 trokut
i njihove se pogreške rasporedale, kako to prikazuje obrazac III. Upo-


Obrazac III.


Dijelovi
srednje pogreške
ffij


Rasipanje pogrešaka


Rasipanj e


(u °/0) bez obzira na


pogrešaka predznak


više manje


Broj


pogre
» % konkretno teoretski


šaka


+ 3´0 — 1-96 .24 — 0´72
+ 2-5 2 3-92 3-92 .-.. — 0-62
+ 2´0 2 3-92 11-76 8-82 — 2-94
+ 1-5 2 392 980 18-36 8-56 —
+ 1-0 8 15-69 33-34 2998 — 3-36
+ 0-5 10 19-61 39-22 38-30 — 0-92
— 0-5 10 19-61 100-00 10000 8-56 8´56
— l´O 9 17-65
— 1-5 3 5-88
— 2-0 4 .84
—.2;5 — —
— 30 1 .96
75