DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 18 <-- 18 --> PDF |
pogreške (M) za cijelu sastojinu. Veličinu primjerne plohe odabiremo iz tabele prema veličini srednje pogreške za pojedinu primj. plohu. Kod sastavljanja tabela srednjih pogrešaka (Obrazac I.) nastaje pitanje, koliko primjernih ploha treba izmjeriti u svakom tipu sastojina, da bi izračunata srednja pogreška pojedinog mjerenja bila dovoljno pouzdana. Jasno1 je, da što više mjerenja obavimo, to je srednja pogreška pouzdanije ustanovljena. Za pouzdanost srednje pogreške ili drugim riječima: za srednju pogrešku izračunane srednje pogreške postoje formule po B e s s e 1 u, S i m o n y - u i H e 1 ni c r t u. H e 1 m e r t o v a je formula za naš posao i suviše precizna, te se upotrebljuje u astronomiji. Najjednostavniju je B e s s e 1 o v a približna formula, koja glasi : [vv] , . 0-70711 .«„ = 1 + —=-=-: \ V n — 1 Qotovo isto toliko jednostavna je i Simo n y-e va formula, ali nešto tačnija: [vv] I y 8n —9 .".« = \ ± -il 1 4(n—1) Napišemo li ove formule u formi: ,.„ =,u(l ± a), tada je po S i m o n y - u: za : n — 5 10 20 30 40 50 100 200 500 1 1000 | 1 « = 0-348 0-234 0-162 0-131 .-.. o-ioi 0-071 0-050 0´032 0-022 iz ovoga se pregleda vidi, da kad bismo na primjer uzeli samo 5 mjerenja, to bi nam srednja pogreška bila nesigurna za više nego jednu trećinu. Kod 100 mjerenja iznosi nesigurnost oko 7´/<, a kod 1000 oko 2%. Za sastav naše tabele dovoljno bi bilo za svaki tip sastojine uzeti 100 do 200 primjernih ploha (što iznosi 2—3 radna dana). Veći broj primjernih ploha ne bi se isplatio, jer vidimo, da se sa povećanjem broja mjerenja pouzdanost vrlo polagano popravlja. III. ISPITIVANJE NIZA POGREŠAKA. Računajući tačnost procjene pomoću primjernih ploha, mi smo pretpostavili (str. 66), da pogreške pojedinih primjernih ploha imaju ova svojstva: 1. pozitivne i negativne pogreške jednako su vjerojatne; 2. male pogreške vjerojatnije su od većih; 3, najvjerojatnija je pogreška 72 |