DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Ova se tabela može tek uspješno upotrebljavati za približno ustanovljivanje
srednje pogreške .-i M, ako smo u kakovoj konkretnoj sastojim
postavili i isklupovali stanovit broj primjernih ploha, velikih kao
u tabeli. Imamo u tu svrhu samo da ustanovimo, kojem tipu u tabeli odgovara
dotična konkretna sastojina, a u tu se svrhu dadu sastojine dosta
lako klasificirati. Očitamo li iz tabele srednju pogrešku pojedine primjerne
plohe (.), dobijemo srednju pogrešku aritmetičke sredine (M)
za našu konkretnu sastojinu po formuli (10).


Iz formule (10) vidi se, da kod sastojina, koje imaju veću srednju
pogrešku pojedine primjerne plohe G"), moramo položiti više primjernih
ploha, ako hoćemo, da pogreška M ostane u dozvoljenim granicama.
Primjerne se plohe dakle imaju polagati u manjem razmaku. Kod sastojina
sa malom površinom moramo opet uzeti dovoljan broj primjernih
ploha, da nam pogreška ne iziđe kao preveć nesigurna. Slijedi, da je kod
malih sastojina bolje mjeriti sva stabla, nego uzimati primjerne plohe.


U svakoj sastojini istoga tipa treba uzeti broj primjernih ploha
razmjerno njenoj površini, to jest: primjerne plohe treba u jednotipnim
sastojinama polagati uvijek u istom mjeđusobnom razmaku. Polažemo
li u nekoj sastojini primjerne plohe u međusobnom razmaku .., to će
njihov broj biti «i. Da sim> ih polagali u razmaku a2, njihov bi broj
iznosio n2. Između broja primjernih ploha i njihova razmaka postoji (uz
predmnjcvu kvadratnih ili okruglih ´primjernih ploha i uz oznaku kvadratne
stranice dot. kružnog promjera sa b) ovaj odnošaj1:


nx : n.2 = (at -j-bf : {ax -\-.)..


Iz (10) slijedi opet:


Iz ova dva razmjera slijedi:


(a^bf-.^ + bf^Ml-.Ml ili (a1 + j):(a, + i)=Jfi:-Jf,,


t. j. pogreške aritmetičkih sredina upravno su proporcijo
n a 1 n e sa razmacima između centara pojedinih
primjernih ploha.
Iz navedene tabele o srednjim pogreškama (obrazac I.) dade se
nadalje odrediti broj i veličina primjernih ploha, a da nam srednja pogreška
aritmet. sredine (cijele sastojine) ostane u dozvoljenim granicama.
Iz (10) slijedi naime:


.* \.)


Broj primjernih ploha jednak je dakle kvadratu kvocijenta između
srednje pogreške (,w) za pojedinu primjernu plohu i dozvoljene srednje


71